Bok moji ekolozi!

• 4. veljače - Svjetski dan borbe protiv raka - SZO

Samo da znate;

BUKA I VIBRACIJE

Buku možemo definirati kao neželjeni zvuk koji mnogostruko ugrožava sluh ali i ljudsko zdravlje u cjelini. Kako čovjekova ćujnost zauzima samo određene frekvencije, buka se manifestira i ispod toga - infrazvučno područje, ali i iznad toga - ultrazvučno područje.
Djelovanje ultrazvučnih valova je primjenjivo u medicini i koristi se kod mnogih aparata kako bi se otkrile abnormalnosti ili bolesna stanja nekih organa ili organskih sustava. Isto tako ultrazvuk se rabi kao vrlo korisni izvor podražaja tkiva u fizikalnoj terapiji .
Uz buku se  često javljaju i vibracije koje također imaju vrlo nepovoljni utjecaj na cijeli organizam ali i zdravlje, odnosno očuvanje zdravlja.
Buka, pogotovo kada je viša od 85dBA djeluje negativno na proširenje zjenica, lupanje srca, a mišići također reagiraju često nepovoljno.
Pod utjecajem buke se u nadbubrežnoj žlijezdi počinje lučiti više adrenalina no isto tako reagira štitnjača  na koju buka djeluje dvojako.
1. tako da pojačava izlučivanje hormona, ali i obratno da smanjuje izlučivanje hormona štitnjače.
Pri stalnoj izloženosti buci se ubrzava peristaltika probavnih organa (želuca i crijeva) a na krvne žile djeluje sužavanjem što pojačava periferni otpor u malim krvnim žilama a to dovodi do povećanja krvnog tlaka.
U CNS-u (mozak) djeluje na mikrocirkulaciju, promjenu bioelektričnih potencijala i sveukupne nervne aktivnosti a to dovodi do smanjenog efekta rada mozga. Rezultat tih zbivanja su često smetnje ponašanja, nesanice, strah, panika, pojava apatije i bezvoljnosti, ali i drugog.
Isto tako preko navedenih struktura buka djeluje na govor i glas, jer sluh i govor su međusobno povezani i zavisni, a na oko djeluje tako da čovjek slabije raspoznaje boje no i teže i sporije se adaptira na promjenu intenziteta svijetla (na pr.ulazak i izlazak iz tunela)
Zbog svega toga  intenzitet buke je ograničen zakonskim propisima kojih se nažalost kao i kod mnogo toga drugoga kod nas veliki broj subjekata baš i ne pridržava.
Ovime vas želim samo potaknuti da kod prizvodnje buke (nema čovjeka koji na ovaj ili onaj način ne proizvodi buku) vodite računa i kada je to ikako moguće smanjite njezin intenzitet kako zbog sebe tako i zbog ljudi koji borave u vašoj blizini.

Prija par dana u Zagrebu je osnovana i Prva udruga za zaštitu od buke kod nas.

Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajkte privitak jer počela je SIBIRSKA HLADNOĆA

Bok drage i dragi moji!

Kada si mlad, poletan, nisi nimalo ili bar ne puno opterećen svakojakim "glupostima". Takav život ti je ili bi barem trebao biti IGRA, UŽITAK.
Nažalost mnogi upravo taj dio života ne znaju koristiti i proživjeti onako kako bi trebalo, kako bi bilo najbolje, kako bi ih kasnije pamtili kao NAJBOLJE GODINE SVOGA ŽIVOTA. Najčešće su za to krivi oni koji su im podarili život - njihovi roditelji jer ih nisu podučili ili ih nisu podučili dovoljno da od tog života uzimaju ono najbolje (barem kada toga ima ili se može uzeti).
Ma šta mi radili vrijeme je nezaustavljivo i iz dana u dan smo sve "zreliji" dok na koncu ne postanemo zreli pa i prezreli.
Mnogi kao jabuka ili kruška  padamo sa stabla života i nikako se ne može snaći gdje smo se to  našli, kako je sve to prohujalo. Mnogi si postavljaju pitanja na koja nemaju adekvatnog odgovora, a mnogi zbog toga onda "kreću" u drugu krajnost i počnu sve oko sebe gledadi kroz one najcrnje naočale umjesto da zadrže ružičaste naočale iz mladosti.
O NAMA SE, AKO SMO TE SREĆE I MOGUĆNOSTI BRINU NAŠI NAJBLIŽI ali sada sve češće o takovim starim i nemoćnim ljudima brinu ljudi kojima je to zanimanje ili su zbog profita krenuli zbrinjavati stare i nemoćne osobe.
O tome ne moramo svakodnevno razmišljati no negdje i taj segment svojega života  moramo osvijestiti ali u što je moguće pozitivnijem smislu.  Ako već sa  20,30,40,50 počnete kukati "KAKO ĆE BITI KAD BUDEM STAR I TKO ĆE SE O MENI BRINUTI" onda ćete kako to naš narod kaže ZAISTA PROFUĆKATI ŽIVOT!
Tako ćete  propustiti najljepše godine života a onda u starosti kukati ZAŠTO IH NISAM BOLJE ISKORISTIO/LA , GDJE MI JE BILA PAMET i slične bedastoće od kojih nema ama baš nikakve koristi.
Kao što  vjerojatno i sami znate treba ŽIVJETI ŽIVOT PUNIM PLUĆIMA no morate znati da svatko od nas ima drugačiji kapacitet  pluća!
Jednostavno ŽIVITE ŽIVOT!!

UGODAN VAM VIKEND

i zapamtite s vama je i dalje ;

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte i pažljivo pročitajte- NEKA SE U VAMA PROBUDI ONO DJEČJE ZAIGRANO STVORENJE

Povedali su nam, ne jemput, da vse te naopačne kaj poljek nas je – tak biti i trieba. Vučili su nas iste tak da te najbolše za nas je. Dela se otom, kak su se nekteri kaj su se fletnejši nametali, čistem zgubili. A den denes se h velikami ljetrikami sprevažaju, dok z eroplani letiju, a vse te od žuljef kaj niesu njihovi. Iste tak su nam povedali da te tak mora biti, te da se z nami i dalše, kak i do zdaj, bedake i norce dela, a mi bi i dalše pred temi gosponi triebali klečati i hu nje gledeti kak da su „blage najsvetejšeše“.

Te več išle nebu, jer pre duge su nas gnjeli, pre duge sme tihe bile, mučali, i husebe kuhali, dok su si uni putačice podfutrali z mukicu našu. Nie ljehke živeti, nie ljehke pravoga se puta držati, navek nas vse skup vlječe i mami unie putec kaj je lježejši i slajši, i kaj zgledi tak mam gda ga prvi put glediš. Ali tie putec nie niti bolši a niti vrednejši, tie je putec nič druge, nek putec kaj vlječe ljehke, vsakoga med nami, h nadol, h megline kaj vužgaju mam vse une kaj naopak je nasajene. I kak god da štel bi nekaj i povedati pametnoga po tom pitanju, i kak god da štel nehči med nami bi se po prsmi tuči, da nigdar nebu skrenul, da nigdar nebu zebral une kaj naopačne je, mam ti je moči povedati te kak vse te skup ti je i bu naopak nasajene.

Vsaki naopak more prejti, vsaki se med nami i zapozabi, ne same da te je moči i da te i bu, nek se te mnogi cajt mnogami med nami i dogodile. Tak da, kak god da bi štel sam sebe, a iste tak i vsemi na svietu povedati, kak ti neš nič naopačnoga delal, kak buš se navek pravoga puta držal, ne same da ti se verovati nebu mogle, nek je i pitanje - e sam sebe buš i ti sam verovati mogel. Nie same tak gda sam sebe štel bi hveriti h nekaj hu kaj ni sam ne verješ, a te delaš same zate kaj te nehči na te tira, zate da zbegel bi une kaj se nemre zbeči, ili pak zate kaj štel se bi zvlječi i od vseh napoprek prejti. A tam zaistinu male gdo sili, tam gde nihči se još nie vrnul, a štel se je same dobre skriti – nič druge, i te je jedine kaj je po istine i moči.

Otom, zakaj se skrivati, iste se bi tak dale i  triebale govoriti, negdar, a kaj je i največ put, skrivame se zate kaj nas je strah. Strahu sme unda gda nezname kaj nas čaka. Iste tak se skriti bi šteli i unda gda šteli bi zbeči nekaj, za kaj zname da nas ide, da toga sme si sami krivi, a pak i te da drugač niti h življenju iti mogle nie a ni bu. Te da se je skrivati moči i zate, kaj nekomu te je veselje, i otom se povedati da. Te je iste tak nekaj kaj same po sebe negdar se niti nemre razmeti. A pak, skriti se nehči če i zate kaj drugač ni nezna, kaj ciele se življenje skrival, i kaj se je na skrivanje jedine i navadil, tak da mu je vse druge nekaj na kaj se niti sam privaditi nemre.

Da se skrivati nesme za navek, da se z skrivanjem trieba prestati, da se trieba pravoga posla prijeti, da trieba je negdar, te bolše je preseči. Te je iste tak trieba i povedati – i več jemput je trieba glavu zdiči, i vsakomu teromu je te i trieba povedati, trieba bez čakanja na glas i povedati. Povedati bez straha mu je trieba une kaj ga ide, te je une kak triebale bi. Druga stvar je, e se bu te dogodile, e vsaki med nami zate kuražu ma, e vsaki med nami bi se toga posla prijel i e bi vsaki med nami prešel unam kam triebale je prejti, a nie se nigdar i nikak prešle. Gde je i kam pe, kak se šika i kak se more? Kaj je pak, iste tak z unem kaj drugač ni nemre? Ovak ili unak, ostale vsemi nam bu same teh par reči, kaj bi ih vsaki med nami triebal bi za navek h srčeku držati. A reči te nam povedaju, da človek trieba za pravicu vse dati, da od nje nesme se bežati, da za istinu i poštenje trieba živeti. Jedine tak triebale bi po istine biti, jedine tak, i nikak drugač, jedine tak!

Prim.dr.sc. Rajko Fureš, dr.med.

Fotografija: dan / FreeDigitalPhotos.net

Bok moji ekolozi!

• 27. siječnja - Međunarodni dan sjećanja na Holokaust - UN od 2006. [1]

• 28. siječnja - Dan zaštite podataka - Vijeće Europe
• 2. veljače - Međunarodni dan zaštite močvara
•  
• 4. veljače

- Svjetski dan borbe protiv raka - SZO

Samo da znate;

MOČVARE

Močvare su podrućja gdje se nalazi voda stajačica (obično ne suviše duboka) te brojno rastlinje koje je prilagođeno na život u takvim uvjetima. Ima stalnih močvara koje niti za umjerenih pa i većih suša ne ostaju bez vode  ili povremenih  močvarnih područja koja karekteriziraju proljetno plavne površine.
Uz vrlo raznoliko bilje u močvarama svoje stanište i zaštitu pronalaze mnoge ptice bilo da su tu udomaćene ili pak na svom proputovanju za toplije krajeve tu  borave kraće ili dulje vrijeme.
Čovjek je svojim djelovanjem krenuo u isušivanje močvarnih područja širom svijeta.
Tako su nestala brojna staništa ptica i drugih životinjskih ali i biljnih vrsta.
Kako u svemu i na tom podrućju ima  pomaka koji zaštićuju prirodne blagodati.
Godine 1971. je donešena tzv. Ramska konvencija kojom se upozorava na opasnosti koje donosi ovakovo vandalsko uništavanju močvara. Od tada se 2.veljača obilježava  kao Međunarodni dan zaštite močvara.

I mala močvarna područja su značajna pa se i vi na svojem  terenu pobunite ako ih oni moćni žele uništiti.

Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić 
 

Bok drage i dragi moji!

Mnogi su danas malo odahnuli kada se pojavilo sunce i kada se nebo razbistrilo. Odmah nam je nekako lakše, postajemo vedriji a i naša duša se obraduje. Nadajmo se da će tako potrajati barem nekoliko dana kako bi nakupili toliko nam potrebnu energiju za daljnje aktivnosti koje smo si većina tijekom prethodnih mjeseci stavili u plan izvršenja.
Planirajte što više boravka u prirodi i ono što mnogi zanemaruju DRUŽENJA, DRUŽENJA sa dragim ljudima. Svi smo se nekako ulijenili, udaljili od drugih i samo gledamo svoje najuže okruženje.
Ma ljudi dragi, trebamo što više komunicirati sa ljudima jer na taj način razmjenjujemo iskustva, doživljaje ali isto tako i "istresamo" svoje strahove, sumnje, apatiju i sve nam to onda postaje nekako relativnije. Tek kada se uspoređujemo sa drugima naše tegobe ali i uspjesi postaju vjerodostojniji, tek onda dobivaju pravu važnost i snagu.
Razgovaramo li sami sa sobom, često puta ne možemo biti dovoljno objektivni pa nas zanesu misli u jednom pozitivnom  ili drugom negativnom pravcu.
Stoga dragi moji koristite svoju sposobnost komunikacije, razgovarajte sa ljudima oko sebe, oslobodite se suvišna tereta.
NIKADA NEMOJTE ZABORAVITI "ZAČINITI" DAN  BAREM  SA POLA MINUTE SMIJEHA (makar bio i usiljen)
 

UGODAN VAM VIKEND

i zapamtite s vama je i dalje ;

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

PRIVITAK  - pogledajte i pažljivo pročitajte

Bok moji ekolozi!

22.1. Vinko -vinogradari otiđite u svoje vinograde jer počinje nova sezona njegova obrađivanja i njegovanja
       
VINCEKOVO
Vincekovo je narodni običaj kojom se posebnom ceremonijom obilježava otvaranje sezone vinogradskih radova. Na Vincekovo se loza okiti dimljenim kobasicama, špekom i rebrima. Tako okićena loza se sada prvi puta obrezuju i zalijeva starim vinom.

Samo da znate;

U nedjelju 22.1.2012.je  u Hrvatskoj drugi referendum od naše samostalnosti, kako kažu  najdemokratskije izjašnjavanje stanovništva.
Prvo smo odlučivali da NEŠTO NE ŽELIMO (više biti u zajednici naroda zvanoj Jugoslavija), a sada bi trebali odlučiti DA NEŠTO ŽELIMO da se uključimo u drugu jednu zajednicu naroda tj. u EU.
Mišljenja su različita no ipak prevladavaju ona ZA a ne protiv jer nema nam druge alternative nego tako odlučiti osim ako želimo ostati crna rupa na karti Evrope. Mi nismo ni Švicarska niti Norveška pa da  ostanemo sami na svome.
Kako kažu naši političari Vi ODLUČUJETE (misle svakako odlučite ZA)

Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!
Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Bok drage i dragi moji!

Pogledom  u rječnik za riječ LJUBAV nalazim;

Ljubav jest osjećaj strastvene privrženosti, duhovna i/ili spolna privlačnost jednog bića prema drugom.

Osjećate li vi ovu stravstvenu privrženost prema nekome ili ste ju možda osjećali pa sada više ne ?!
Još uvijek se može smatrati da je početak ove 2012.godine ( prošlo je svega tri tjedna), pa stoga napravite inventuru u svojem dosadašnjem životu, imenujte tu svoju  privrženost, prema kome ili ćemu je ona bila ili jest usmjerena. Niste li ju još osjetili, "pronašli" ili pak ste ju izgubili krajnje je vrijeme da učinite za nešto sebe. Okrenite NOVU STRANICU, Novi list ( ne mislim na one Riječke dnevne novine) i pokušajte trasirati neki zaokret u svom životu. Ako treba tražite, tražite i sigurno ćete naći a onda i osjetiti TO NEŠTO!!  Nikako nemojte biti brzopleti, nestrpljivi ali i žalosni ako tamo gdje vi želite ne nađete ono što želite ili ne dobijete odgovor kako ste vi zamislili u svojim mislima i maštanjima. Nažalost život je često nepravedan i upravo kada mislimo da se sve "posložilo" i da nam život ima smisla ispadne da to nije tako.
Nemojte tugovati jer treba ići dalje vaša LJUBAV pa ma od koga bila sigurno negdje čeka na vas i nemojte ju  zaobići ili previdjeti.

UGODAN VAM VIKEND

i zapamtite s vama je i dalje ;

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

PRIVITAK  - pogledajte i pažljivo pročitajte

Bok moji ekolozi!

Ovo je moje prvo javljanje u VUGLECU ove godine.

Kao što vidite ONIH Međunarodnih, svjetskih i  inih dana nema ili su meni  nepoznati pa ih niti nisam navodio. Budući da jedan čovjek (JA) nema uvid u svekolike izvore informacija ili ne zna gdje ih naći, neke od istih  nisu objavljene a sigurno zaslužuju da ih se objavi, da ih se obilježi ili jednostavno nekome mogu značiti izuzetno puno.
Zbog toga molim sve koji imaju informacije o takvim važnim; svjetovnim ili pak vjerskim zbivanjima, godišnjicama  nekog važnog događaja, izuma i sl. a odnose se ponajprije na EKOLOGIJU da mi  taj podatak dostave a onda ću ja to proslijediti drugima.
Mislim da ne tražim previše.

       
Samo da znate;

LEGENDE O ZUMBULU I NARCISU

O ovim prekrasnim cvijetovima koji cvatu upravo sada negdje kao lončanice a nešto kasnije kao vrtne biljke postoje mnoge legende a evo nekih:
Stari su Grci,  bili zadivljeni tim prvim proljetnim cvijećem. O svakom od njih su ispreli i neku legendu, a čak su i puno svojih junaka u  to cvijeće pretvorili.

Jedna od ljepših legendi jest i ona o nastanku zumbula, a koja ide nekako ovako:
Prema grčkim legendama Hijacint, spartanski princ bio je prekrasan i atletski građen Apolonov ljubavnik. Njih su dvojica vježbali bacanje diska, kad je odjednom Hijacint pogođen u glavu s diskom koji je skrenuo s puta, a uzrok tome bio je Zefir koji je bio ljubomoran na Apolona jer je i sam volio Hijacinta. Kad je Hijacint umro, Apolon je bio shrvan i prokleo je svoju besmrtnost htjevši se pridružiti svome ljubavniku u smrti. Od njegove je krvi Apolon stvorio zumbul (lat. Hyacinthus), a suze Apolonove postaše latice zumbulova cvijeta.
Vjerovatno  da je baš onaj obični zumbul iz  bakina vrta nastao od suza prelijepog Apolona. Pa zar latice ne djeluju kao suze samoga Boga? A i miris mu bome mora imati neko anđeosko porijeklo ili čak možda božansko.

Što se tiče narcisa, vjerojatno je svima poznata legenda o njemu, o njegovoj ljepoti, osudi bogova zbog koje nikad neće biti svjestan svoje ljepote, jezeru, utapanju, cvijetu koji je nikao na mjestu gdje se utopio….
Nastavak te legende je dio priče o jezeru koje tuguje za Narcisom:
Kad je Narcis umro došle su Oreade, gorske nimfe i vidjele jezero kako plače za njim. Rekoše mu: "Svi tugujemo za Narcisom, ali ti jezero sigurno tuguješ najviše. U tebi se on svakoga dana ogledao i ti si jedini svakodnevno promatrao njegovu božansku ljepotu." Jezero se začudi -"Zar je Narcis bio lijep? Ne plačem ja zbog toga. Plačem jer sam ranije, svakoga dana, u njegovim očima gledao odraz svoje vlastite ljepote!"

Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte i uživajte u privitku

Bok drage i dragi moji!

Koliko puta ste se našli u nekoj nezavidnoj, često nemogućoj ili pak bezizlaznoj situaciji i tada možda pomislili svašta pa i ono najgore.
Što se dogodilo da ste odjednom na neki neobjašnjiv način počeli vjerovati da stvari i nisu onakve kakve se taj čas čine i da neće imati onako težak ili pak tragičan kraj?
Dogodi se čudo koje nas spašava od destrukcije i koje nas održava da sasvim ne potonemo.
To čudo je NADA.
NADA je  očekivanje da će se ispuniti naša želja, NADA je spas iz nemogućeg. Odjednom „zasvijetli“ neka iskra, neki  gotovo nevidljivi tračak svijetla da će se dogoditi nešto dobro, da će rješenje  u konačnici biti pozitivno.
Nada je osoba  ili stvar od koje očekujemo pomoć.
Upravo zbog toga  često ćujemo!
“ Ovo mi je posljednja nada, On mi je jedina nada koju još imam, Da nisam imala nade već me odavno ne bi bilo itd itd..“
Nada je isto tako u teološkom smislu jedna od tri bogoslovne kreposti: nada, ljubav, vjera
Zbog toga kada vam je teško, kada ste na koncu snaga, kada više  nema razumskih rješenja „posegnite“ za NADOM jer ona je naš spas. Kada imamo NADE uvijek nađemo rješenja pa i  u na prvi pogled neriješivim situacijama.
Na samom početku ove 2012.godine krenite sa NADOM u  BOLJE SUTRA .

Mnogima je neka stvarna NADA posljednja nada. Nikada nemojte gubiti nadu.
UGODAN VAM VIKEND
provedite ga sa nadom

i zapamtite s vama je Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka
koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

pogledajte privitak

Bok drage i dragi moji!

Prošli su nam ovi najemotivniji dani u godini. Većina je pretjerala u jelu i piću,  no i uz to smo preživjeli i krenuli u ovu 2012.godinu.

Kao što znate zaželjeli smo si sve najbolje no kako će nam biti ovisi u velikoj mjeri o nama samima, kako ćemo si neke stvari "posložiti" kako ćemo na druge reagirati i koliko ćemo nevažnim stvarima pridavati pažnje, odnosno koliko će nas one potrebno ili nepotrebno okupirati.

Sutra su SVETA TRI KRALJA a vjernici Pravoslavne vjeroispovjesti slave Badnjak i Božić!

Ajde još se malo odmorite a onda idemo ozbiljno na posao, pa makar pravi posao i ne imali!

SVIM PRAVOSLAVIM VJERNICIMA

SRETAN BOŽIĆ

UGODAN VAM VIKEND

i zapamtite s vama je i ove godine  ;

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

(jer ste vi to tražili)

Pročitajte i pogledajte privitak

Dva anđela

   Sam na svietu nihči biti nemre, nie te ljehke razmeti, kak god da se več put niti nemreš zestati sam z sobu i kak god da nie nikoga več poljek tebe nie da mel bi skem pospominati se. I kak god da je, kak god da dojde se nekam gde se je tulike puč štele a nie nikak te se mogle, vse skup nemre nikak drugač završiti nek kak da se na trnek nasadiš, trnek kaj same nate čakal je. A vrieme h vsemu tomu svoju meru i dobu ma, jer niti je, a niti more biti nekaj druge nek je te kaj je – a more same i jedine vrieme biti.

            E se more igrati, pak unda i stati, e se more smejati pak unda i drhtati, e se more prejti pak unda i zastanoviti - gda ti trieba, vse te skup negdar i nie ti tak ljehke da se same tak odvrtele bi, kak god da te štel i bi. Da pak drugač se more, da se drugač i splati vse te skup – unda nebi niti mogel najti vse te skup. A pak e drugač iti, e drugač se more i e se drugač i trieba, kak god da največ put vse te skup ne zgledi ti tak kak triebale zgledeti ti. A kaj pak povedati i kaj pak odvrteti unda gda več nemreš nič odvrteti, jer tak si zmešan čist da od vsega toga več nič videti ti moči ni nie. Mam dojti negdar nie ni ljehke, mam se navek nie same tak moči, jer unda gda nie same vse te skup tak kak je, mam unda gda se nie moči vse te skup na kup ni deti a ni rastumačiti – unda nie ti moči proč več prejti. Nie te same tak navek ni moči si preštuderati, nie se same tak moči niti spominati, nie vse te skup same tak se moči niti bile ni zastanoviti, jer jemput gda se ide delat, jemput gda se ide napre, jemput gda vrieme več nie une kaj dodrieti se more, unda vse te skup puteca si najti nemre. Pak nikak drugač nie se moči postaviti na posljeka teri ti nie nič druge kazal nek te kak da se sprejti i kak dojti, kak zeznati i kak otklenuti, tak da kak god da se bi ili se nebi spamtil, vse te skup same odvlječe te od cvetja, teroga jedine si poljek sebe si štel.

I tak pak vesele čakaš, tak štel bi rade da dojde ti vse une pre duge si si poljek sebe meti štel, kaj vse bližejše si si posmeknul, tak da bližejše ti dojde. Unda ti je vse te skup, kak god da se išel bi i buš male pomutiti se, čistem tak kak si si te i štel, od navek. Da je je, da more – more, vse te skup jedine se more posmeknuti i jedine se more vsemi i pred vsemi otprieti na pravu stran ak praf postavljene i nasajene bu, nikak drugač. Unda buš i ti, kak je jedine i trieba, mogel male po male postaviti se na tu stran i mogel buš vse te skup zvrteti vsikud, kak najbolj je i trieba. Da se negdar morti i mogle nekak drugač, da se je morti z vsega toga skup vriedne bile i sprestrieti, unda vse te skup niti nebi bile moči porihtati drugač nek tak kak te vse skup praf za praf i je.

Kaj je unda z pipu, kam bi ju se dele, e bi ju se skrile ili bi ju se praf bližejše zele, prijele i k sebe praf prismeknule. I tuj gda tak si spremišljavati ideš nič ti druge niti nemre po pameti iti nek te da je une kaj vriedi jedine je del srčeka človeškoga, del človeka kaj nie ga same tak najti moči. Nie ga, človeka jedinoga, po pravice, mogle bile nigdar najti niti prie a niti zutra te i bu, kak god da vsi mi skup te šteli spelati ovak ili unak bi, kak god da tuj i tomu se bi čem bližejše pristrančiti vsi skup i šteli. Trieba iti poljek unoga gde veseljiče si zavuhnul, trieba se pristrančiti tam gde ljepe ti bile je i bu, jer najgorše je unda gda se nasljepičil bi vsaki med nami tam gde te nie ni štele, tam gde se vsemi ni mogle praf i za praf postaviti, kak god da te nehči med nami morti bi štel ili pak i štel nebi. Da bile moči je nekaj drugač spelati i da se vriedne je pri tomu posljeku drugač postaviti morti denes nebi bile tak kak je – a pak kak je je, drugač zdaj nie a niti more biti. Une kaj jedine zdaj spelati se da je te da se male po male, prejde i htrgne, vrne i zvrgne, klečečki ili žmečki, vse jedne, glavne da se h vis dojde i bližejše čem bolj – kak vsaki med nami te štel se i bi.

Čem bližejše, glipšejše, jakše, vse skup – same čem več, tak denes vse te skup došle je od vsikud, kak god med nami jedni ili drugi drugač su šteli ili te šteli niesu. A vse jedne, kak god da te i je, e te meli ili ne meli, e te vriedi ili te ne vriedi nič, vsaki štel med nami bi da une najbolše mu čem bližejše bu, da mu se smeje i da tak za navek i ostane!

Prim.dr.sc. Rajko Fureš, dr.me

Bok moji ekolozi!

"Godine idu ,lete ko minute i slike lako žute Dunjo mirisna"

    29. prosinac Međunarodni dan biološke raznolikosti

    31. Silvestrovo; STARA GODINA

      1. siječnja -NOVA GODINA
      1. siječnja  Svjetski dan obitelji

OBITELJ  je još uvijek osnovna i najvažnija jedinica u nekom pa ma kako složenom društvu.Koliko god da ima onih koji tvrde da je to već zastarjeli oblik života u zajednici  ZA SADA NEMA BOLJEG.Zbog toga njegujmo odnose u obitelji  i poboljšavajmo komunikaciju kako bi budući naraštaji  imali dovoljno elemenata od kojih će graditi eventualno neke druge zajednice u kojima će živjeti, rađati i odgajati djecu te doprinositi svekolikom boljitku sebe i ostalih koji će ih okruživati.

     1. siječnja - Svjetski dan mira - pismom pape Pavla VI., od 1968.

Samo da znate :

HRANA

U ove blagdanske dane i oni najsiromašniji nastoje svoj stol učiniti bogatijim, raznovrsnijim, ljepšim, u svakom slučaju drugačijim nego što je tijekom cijele godine jer i to doprinosi našem shvaćanju  i doživljaju blagdana, posebno velikih blagdana.

Ima ljudi kojima je taj blagdanski stol preobilan i uvijek nešto ostane.

E drage i dragi moji upravo to što vam je višak, što ostane i vaša obitelj ne može pojesti, ne može potrošiti NEMOJTE BACATI U SMEĆE.

Vidjeli ste da i ovih blagdanskih dana ima pa čak bi rekao mnoštvo ljudi koji prekapaju po tome što smo mi odbacili i onako već iz kante jedu jer su gladni.

Ako vam je zaista nešto ostalo to lijepo umotajte u alu foliju, stavite u čistu vrečicu i onda odložite negdje na vidljivo mjestu kraj, uz kontejner gdje inače odbacujete smeće.

"Vaši" bokci (sirotinja, prosjaci) koji redovito navraćaju jer znaju da se u vašem kontejneru ili kanti za smeće uvijek nešto nađu ubrzo će shvatiti da im je to već pripremljeno.

Oni su kako netko reče KO PTICE NEBESKE pa ako radimo kućice za ptice, ako ih na taj način hranimo učinimo to i za čovjeka.

Iako vam se to možda čini neprimjereno pa čak i morbidno mislim da je to svakako primjerenije nego da hranu bacamo a onda ONI u smeću pronalaze ono što je dobro.

I molim vas nemojte miješati otpadke, kosti i čistu hranu. Mislite na one kojima će  vaša pažnja "zapeti" za oko.

Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Zakoračite u 2012. sa više svijesti o svojem okolišu!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić

Pogledajte  privitak

Bok drage i dragi moji!

Ova 2011. godina  se sada već broji na sate a ne na dane, dakle otkucavaju joj posljednji trenuci. Kakva je bila zna svatko od nas. Ipak najveći broj ljudi se baš i ne može pohvaliti nekom ljepotom, dobrotom, te inaće  "ružičastim" bojama ove godine.  NEKAKVA JE BILA,  jer godine su uvijek NEKAKVE. Tu se ne može reći kao za vlast, da ju imamo onakvu  KAKVU ZASLUŽUJEMO jer malo toga nam je ostavljeno na biranje ili utjecaj. Valjda zbog ovog potonjeg naši zahtjevi su sve niži i niži, pa dolazimo do sasvim  elementarnih stvari poput; KROVA NAD GLAVOM, KOLIKO TOLIKO TOPLOG DOMA, TANJURA DA POJEDEMO "SA ŽLICOM", te DA NAS SLUŽI ZDRAVLJE.

Pa ako baš cjepidlačimo to i nije tako malo, a kaže se: "Čovjek je i sa malo zadovoljan"

Bez obzira kako ćete ovu godinu pamtiti, kao dobro ili lošu, neka ostane kao i sve vaše prošle godine tamo gdje joj je mjesto, u prošlosti. I nemojte molim vas "kopati" po njoj kao po kanti za smeće jer pred vas će onda dolaze samo ružne stvari. Potisnite (koliko je to uopće moguće) ono negativno, naglasite ono pozitivno i krenute u Novu 2012. godinu jer puno je bolje da vi krenete nego da vas ona iznenadi i nedaj bože počne gaziti.

Ulaskom u Novu godinu želim vam MIRA. Mira vam treba PONAJPRIJE U VAŠIM SRCIMA, da možete primati sve ono što će se događati, ali treba nam i općenito mira i sigurnosti u društvu, okolini gdje živimo kako bi mogli svu svoju energiju posvetiti za pozitivne stvari i radnje na dobrobit svojih najbližih ali i društva u kojem živimo.

SRETNA   Nova  2012. godina

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte privitak   

24. prosinca BADNJAK, BADNJE VEĆE

25. prosinca BOŽIĆ- Isusovo rođenje

25. prosinca Sv.Stjepan prvomučenik

29. prosinac Međunarodni dan biološke raznolikosti

31. Silvestrovo; STARA GODINA

• 1. siječnja -NOVA GODINA
• 1. siječnja  Svjetski dan obitelji
• 1. siječnja - Svjetski dan mira - pismom pape Pavla VI., od 1968.

Samo da znate i ove godine;

BOŽIĆ

Hrvatska riječ božić zapravo je umanjenica riječi bog, a potom je preuzeta kao naziv blagdana te označava da se na taj dan rodio mali Bog - Isus.

U anglosaksonskim jezicima, etimologija seže do riječi geol od koje je derivirana današnja engleska riječ Yule. Engleska riječ Christmas skraćenica je od sintagme Christ's mass (Kristova misa), a potječe od srednjoengleskog Christemasse i staroengleskog mæsse. Drugi etimolozi vjeruju da je to posuđenica od egipatske složenice Khristos-Mas (Kristovo rođenje).

U ostalim se jezicima naziv Božića veže uz riječi koje opisuju rođenje - u španjolskom (navidad), portugalskom (natal) i francuskom Noël. U njemačkome Weihnachten znači "blagoslovljena, sveta, štovana noć".

Utjecajem engleskog jezika proširila se i skraćenica xmas. U starim grčkim inačicama Novog zavjeta, grčko slovo hi (χ) prvo je slovo imena Krist (Χριστός). Od sredine 16. stoljeća slično se latiničko slovo X koristilo za skraćenicu riječi Krist.

Datiranje

Većina kršćanskih crkvi slavi ga 25. prosinca. Međutim, neke istočne crkve slave ga 7. siječnja, jer po Julijanskom kalendaru 25. prosinca pada na taj dan. Božić je u mnogim državama svijeta, tako i u Hrvatskoj, državni blagdan.

Božić spada, zajedno s Uskrsom i Duhovima, među tri najveća kršćanska blagdana. Božićno vrijeme traje od Božića pa do blagdana Krštenja Gospodinova, a to je uvijek nedjelja iza Sveta tri kralja.

Budući da u Novom zavjetu ne stoji kada se točno rodio Isus, prvi kršćani nisu slavili Božić, nego samo Uskrs. Božić se počeo slaviti u Rimu u 4. stoljeću (u izvorima dokazana godina 336.). Do danas nije jasno zašto se Božić slavi baš 25. prosinca. Prevladavajuće je mišljenje da se Božić počeo slaviti toga datuma zato što se toga datuma u tada još uvijek većinski poganskom Rimu slavilo rođenje boga Sunca

(Nativitas Solis Invicti - Rođenje nepobjedivoga Sunca) pa je Crkva željeći potisnuti taj poganski blagdan tada počela slaviti rođenje Isusa Krista koji je Božansko Sunce s visine

Sretan Božić
i pazite se eksplozivnih naprava,čuvajte svoje najdraže

Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić  

Pogledajte  privitak

Bok drage i dragi moji!

Još  samo dva dana i tri noći i evo nam ovogodišnjeg Božića, velikog katoličkog blagdana koji slavi život.

Sada je izuzetno prikladno vrijeme da malo "pročistite dušu" i da ono što ste u sebi čuvali danima, tjednima ili čak godinama "izvadite iz svoje nutrine" da se "porazgovorite sami sa sobom", da naprosto napravite inventuru onih neriješenih ili "pod tepih" guranih stvari, događaja, doživljaja sa kojima se niste mogli, niste htjeli ili jednostavno niste znali suočiti.

Tako je i sa oprostom, opraštanjem. Možda ste govorili da nikada nećete oprostiti nekoj osobi što nas je povrijedila, uvrijedila ili naprosto ignorirala, ali vas to možda razdire a ne želite "pogaziti" svoju riječ. U ovo Božićno vrijeme vam je nekako više dozvoljeno napraviti one dobre stvari koje se u nekakav obični radni dan ne bi niti usudili pomisliti. Zbog toga napravite ono što ste odgađali kratko ili dugo no oslobodite se pritiska, "oslobodite svoju radnu memoriju" nepotrebnih stvari i oprostite svojoj rodbini, svojim susjedima, prijateljima ili poznanicima i uspostavite onu kvalitetnu vezu koju ste imali prije nego ste se zavadili, posvađali ili pak došli do momenta da se više ne razumijete.

To vas dragi moji ne košta ama baš ništa. Oprost i opraštanje namjenite kao dar za BOŽIĆ sebi ili osobi kojoj želite oprostiti. Na taj način niste pogazili svoju riječ a učinili ste ogromnu korist, a osjećati ćete se sigurno lakše.

 UGODAN VAM VIKEND

i zapamtite ; Oprostiti je plemenito djelo,učinite to

Vaš dr Zlatko Crkvenčić - privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte privitak   

Bok moji ekolozi!

18. prosinca - Međunarodni dan migranata - UN od 2001. [53]

19. prosinca - Dan suradnje zemalja u razvoju - UN od 2004. [54]
20. prosinca - Međunarodni dan solidarnosti

Hajde dragi moji junaci  pokažite se na djelu a ne samo deklarativno

24. prosinca BADNJAK, BADNJE VEĆE

25. prosinca BOŽIĆ - Isusovo rođenje

25. prosinca Sv.Stjepan prvomučenik

29. prosinac Međunarodni dan biološke raznolikosti

31. Silvestrovo; STARA GODINA

• 1. siječnja - Svjetski dan obitelji
• 1. siječnja - Svjetski dan mira - pismom pape Pavla VI., od 1968.

Samo da znate;

BOŽIĆNA JELKA

Papa Benedikt XVI. u svojoj knjizi Božićni blagoslov (Meditacije, str. 41) ovako donosi povijest božićnog drvca:

"...Povijest Božićnoga drvca vodi unatrag u 1694. godinu. U to doba Stayer je dobio novoga zvonara i zborovođu, koji je bolovao od epilepsije, tj. padavice, kako to bezazleno kaže kronika. U Melku, odakle je došao, zvonar se upoznao sa štovanjem djeteta Isusa, pa je u dubini jedne jelke, srednje veličine stavio sliku Svete obitelji i tamo obavljao svoju pobožnost, nakon koje se osjećao ojačanim i utješenim. Potom je saznao za jednu sliku djeteta Isusa koja je nekoj paraliziranoj redovnici donijela ozdravljenje.

Konačno je dobio vjernu kopiju te slike: voštani kip djeteta Isusa, koje u jednoj ruci drži križ, a u drugoj trnovu krunu. Stavio ga je zatim kraj stabla, obavio pred njim svoju pobožnost i osjetio da iz njega izvire iscjeljujuća snaga. Malo-pomalo za to su saznali ljudi te su počeli hodočastiti Isusu u stablu. Unatoč oklijevanju crkvene vlasti u Passau, postigli su da se oko tog stabla sagradi crkvica. Tako je 1708. postavljen kamen temeljac za crkvu malog Isusa, koju su po uzoru na crkvu Santa Maria Rotonda u Rimu sagradili najznamenitiji austrijski graditelji onoga vremena.

Postoje brojne legende o božićnoj jelki.

Jedna od njih kaže da je Sveti Bonifas, engleski monah koji je ustoličio Kršćansku Crkvu u Francuskoj i Njemačkoj, dok je putovao, jednog dana naišao na grupu nevjernika. Bili su okupljeni oko velikoga hrasta, spremajući se žrtvovati jedno dijete bogu Toru. Da bi zaustavio žrtvovanje, Bonifas je srušio drvo jednim udarcem šakom. Na tom mjestu narasla je mala jelka. Sveti Bonifas je tada rekao poganima da je ovo malo Drvo života, koje predstavlja vječni život Isusa Krista.

Druga legenda kaže da je Martin Luter, osnivač protestantske vjere, šetao kroz šumu na Badnju večer. Bio je zadivljen milijunima zvijezda koje su svjetlucale kroz granje zimzelenog drveća. Toliko je bio obuzet ovim prizorom da je odsjekao malo drvo i odnio ga kući svojoj obitelji. Da bi oživio istu ljepotu koju je vidio u šumi, zakačio je male svijeće na grančice.

Treća legenda govori o siromašnom drvosječi, koji je jednom davno upoznao izgubljeno i gladno dijete na Badnje veče. Iako je i sam bio siromašan, dao mu je nešto hrane i prenoćište. Kad se sljedećega jutra probudio našao je divno ukrašeno, svjetleće drvo ispred svojih vrata. Gladno dijete je, zapravo, bio prerušeni Isus, koji je stvorio ovo drvo da bi nagradio čovjeka za milosrđe.

Napomena;
Preuzeto iz elektroničkog izdanja BARKA lista Župe Sv.Barbara Velika Mlaka

·        

Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić  

Pogledajte i uživajte u privitku

Bok drage i dragi moji!

Kao što znate i više puta dnevno čujete Advent je- priprema za Božićne svečanosti.

Bez obzira na sve teškoće koje nas okružuju većina ipak pronalazi barem minimalne načine da ovih dana okupi svoje najmilije, da sa njima podijeli radost Božića, radost života.

Ipak ima onih koji će i ovog Božića biti sami zato jer su izgubili svoje najbliže - najmilije ili su oni daleko u svijetu te ne mogu doći da budu zajedno. Postoje i drugi razlozi da je netko sam. Na pr. da su se članovi njegove obitelji posvađali, udaljili, da mjesecima ili godinama nemaju nikakvih kontakata.

Svi ti sami i usamljeni ljudi žude za nekim, žude da netko i sa njima progovori koju riječ, da im pruži nadu u bolje sutra ili jednostavno da koji trenutak bude sa njima da im "razbije" samoću, umanji tugu i donese malo svijetla u dom i život. Traže li previše??

Pokušajmo to učiniti u svojem susjedstvu, pokušajmo zaboraviti nesuglasice ili razmirice i okrenimo se  prema sutra.

Ne zaboravimo ih jer svaki živi stvor ( pogotovo usamljeni čovjek)  zaslužuje da mu posvetimo barem malo, mrvicu pažnje.

 UGODAN VAM VIKEND

i zapamtite   

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte privitak   

Bok moji ekolozi!

Ove godine je izuzetno toplo premda je već sredina prosinca i po tome ne bi trebalo razmišljati o zimi no nikad se ne zna. Vrijeme je zaista nepredvidivo i još može biti svašta pa i one "prave" zime kakvu pamtim iz svog djetinjstva.

Razmislite;

Jeste li se pripremili za zimu, jesu li gotove kućice za hranjenje ptica?

Za sada još uvijek ima hrane ali ako nastanu hladnoće za životinje će je biti sve manje. Koliko možete pomognite nebeskim pticama i ostalim životinjama da prezime.

·         10. prosinca - Dan ljudskih prava -UN od 1950. [51]

Premda imamo ovaj dan čini mi se da se sve manji broj ljudi  to primjenjuje  u praksi .

Sutra će sigurno mnogi to spominjati i napominjati; Kako trebamo štititi ljuska prava. Licemjerno zar ne?

 ·         11. prosinca - Međunarodni dan planina - UN od 2003. [52]

13. prosinca Sveta Lucija -Taj dan se sije Božićna pšenica.

Inaće  Sveta Lucija je u pučkoj meteorologiji važna jer  služi za prognozu vremena za slijedeću godinu.

Naime  u narednih 12 dana (do Božića) se bilježe karakteristike  vremena svakih 6 sati , a to onda  predskazuje kakova će biti slijedeća godina.

·         18. prosinca - Međunarodni dan migranata - UN od 2001. [53]

Samo da znate;

BOŽIĆNA ZVIJEZDA

Zbog svoje osebujnosti  ova je biljka neizostavni  ukras ovih blagdanskih dana pa i kod onih koji nisu krščanskih opredjeljenja u vjeri.

Porijeklom je iz Meksika gdje su je Asteci nosili svom vladaru Montezumi na dar.

Poklonite  Božićnu zvijezdu prijatelju!

Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić

Bok drage i dragi moji!

Vrijeme je  naj emotivnijih blagdana i vrijeme kada "muku mučimo" kako odabrati poklon za svoje najmilije. NEKIMA JE pak sve jasno i već jako dobro znaju što će kome kupiti no bolje je to okrenuti drugačije pa možemo reći što ćemo kome pokloniti, jer ne treba, nije nužno uvijek kupovati. Dar možemo napraviti sami, možemo stari predmet obnoviti i prenamjeniti mu funkciju, a postoji još tisuću načina da se "ne bacamo u trošak" u ovim teškim vremenima.

Jeste li vi dobili poklon koji vas je izuzetno obradovao a kasnije ste vidjeli da je to stara preuređena stvar? Važno je da to bude osobno i upravo vama, upravo izrađeno za tu i tu osobu. To po meni ima puno veću vrijednost nego skupi poklon koji nam bude onako usput serviran "Ovo je za tebe" a pri tome  nema nikakvih emocija.

Da li je vama netko pomogao ili čak kupio neki poklon a da ga više nikada niste sreli?

Takve stvari nam se događaju. Većina ljudi je spremna pomoći drugome a da pri tome ne razmišlja o tome kako i kada će joj se to vratiti.

Oni najbogatiji obično strahuju da im se imetak ne umanji pa često razmišljaju proračunato " Ja tebi ovo jer to je isto kao što si ti meni poklonio".

Uvjeravam vas da se dobro uvijek vraća dobrim samo što često puta ne možemo povezati neke stvari i osvijestiti da je TO što smo danas od nekoga dobili  ONO ŠTO SMO VEĆ NEKOME DALI, PRUŽILI, OMOGUČILI!

Kada  vidite čovjeka u nevolji nemojte uopće razmišljati pomognite mu, ma kako se ta pomoć vama u tom trenutku činila mizerna, mala, beznačajna. Ona za onoga kome je potrebna može biti životno važna, ogromna i došla je u najboljem trenutku.

Kada ste gladni ili žedni treba vam samo korica kruha ili čaša(šaka) vode. U takvim trenucima  dragocjenosti i kilogrami zlata nemaju za vas u tom trenutku baš nikave vrijednosti.

U životu smo mi  NAJČEŠĆE samo "GLADNI I ŽEDNI" !!

UGODAN VAM VIKEND

i zapamtite  ;DARIVANJE JE UVIJEK DVOSMJERNI PROCES,

ONAJ TKO NE DAJE NEĆE NITI PRIMITI

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Bok moji ekolozi!

• Vrijeme je ADVENTA i pokušajte biti drugačiji, bolji, pokažite svoju ljudsku DUŠU u njenoj punini jer to sigurno postoji, probudite ju !
• 1. prosinca - Svjetski dan borbe protiv AIDS-a - SZO
• 2. prosinca - Međunarodni dan ukidanja ropstva -UN
• 3. prosinca - Međunarodni dan osoba s invaliditetom - Primjećujete li vi da  tu uz nas i oko nas ima invalida,osoba koje imaju neki nedostatak zbog kojeg su drugačije i ne mogu  neke ,mnoge ili gotovo sve potrebe zadovoljavati onako kao većina?? Ako je vaš odgovor negativan HITNO UČINITE NEŠTO da to promijenite
• 5. prosinca - Međunarodni dan dobrovoljnog rada za ekonomski i društveni napredak 1986. ] - E kad bi bilo više dobrovoljnog rada mnogi ne bi imali vremena za razno razne "gluposti". Ne bi se ubijali od dosada!
• 6. prosinca  Sveti Nikola
• 7. prosinca - Međunarodni dan civilnog zrakoplovstva -UN od 1997. [49]
• 9. prosinca - Međunarodni dan borbe protiv korupcije - E dragi moji, pa kaj ni to neki prst sudbine da Hrvatska potpisuje PRISTUPNI SPORAZUM s EU baš na ovaj dan?? I vi možete učiniti nešto protiv korupcije, zar ne??

Samo da znate ;

SVETI NIKOLA

Rođen je u gradu Patari u Maloj Aziji, u pokrajini Liciji u 3. stoljeću. Imao je bogate roditelje koji dulje vrijeme nisu mogli imati djece, pa su od Boga izmolili malog Nikolu koji ime dobija po stricu biskupu u Miri, nažalost njegovi roditelji ubrzo umiru i Nikola ostaje sam.

Sveti Nikola pruža vreću sa zlatnicima kroz prozor«, Gerard David, ulje na drvetu, Nizozemska 15.-16. st.; National Gallery of Scotland, Edinburgh

Postaje svećenik želeći širiti ljubav i dobrotu. Uskoro mu umire stric, biskup Mire i svi misle da će ga Nikola naslijediti. No, on skroman i u strahu od te časti bježi u Palestinu gdje živi samačkim životom. Vraća se za nekoliko godina upravo kad umire biskup, nasljednik njegova strica. Ovaj puta nije mogao pobjeći te postaje biskup. Od tada noći provodi moleći, a dane pomažući nevoljnima i šireći vjeru.

Prema narodnom vjerovanju, činio je i čudesa. Poput Isusa smiruje uzburkano more i zato je zaštitnik mornara. Svojim blagoslovom ozdravlja dijete kojem je zapela riblja kost u grlu, te ga nazivamo i zaštitnikom djece.

U svom životu uvijek se borio protiv nepravde i za ljubav prema bližnjemu u kojem je prepoznavao Boga. Iscrpljen pokorom i poslovima umire 6. prosinca 327. godine te je pokopan u Miri, gdje se i danas nalazi sarkofag u koji je nekoć bilo položeno njegovo tijelo. Zbog turskih osvajanja tijelo mu je preneseno u talijanski grad Bari gdje se i danas nalaze njegove relikvije.

Legenda

Danas je poznat kao lik koji djecu obraduje svojim darovima. Ta tradicija vuče korijene iz sljedeće legende.

U blizini roditeljske kuće sv. Nikole, živio je čovjek, nekad bogat, ali izgubio je carsku službu i sav imetak. Imao je tri kćeri, koje bi se mogle udati, ali im nije mogao dati miraza. I nesretni otac odlučio je trgovati ljepotom i mladošću svojih kćeri, da tako zaradi. One su se pomolile Bogu, da ih izbavi od toga zla i spasi njihovu čast i poštenje.

Sv. Nikola nekako je doznao za tu odluku nesavjesnog oca pa uzme vrećicu, napuni je zlatnicima, umota u platno i, prišuljavši se noću potajno do kuće, ubaci zamotane zlatnike kroz prozor. Otac onih djevojaka začudio se, kad je ujutro našao tako veliki novac. Vidjevši kako je svota dovoljna, čak i prevelika da časno uda jednu kćer, opremio je i dade joj miraz. To se dogodi i po drugi put; nađe, jednog jutra i drugu vrećicu sa zlatnicima. Spremi on i srednju kćer. Dalje priča ima dva kraja:

• A kad je i to bilo gotovo, sve mu je nešto govorilo, da će onaj dobrotvor i po treći put doći pa ga je u zasjedi čekao nekoliko noći. I doista, baš kad sv. Nikola ubaci svoj dar i za najmlađu kćer, skoči otac, stigne neznanca i prepozna u njemu Nikolu. Unatoč zaklinjanju neka šuti, sretni otac je razglasio po cijelom mjestu radosnu vijest.
• Drugi kraj priče ide ovako: Nikola je vidio da ga otac djevojaka čeka, pa se domislio, popeo na krov i zlatnike ubacio kroz dimnjak. Kako su se na otvorenom ognjištu sušile čarape, zlatnici su pali u njih, i od tuda dolazi stavljanje poklona bilo u čarape ili čizmice, i Djed Mraz koji poklone spušta kroz dimnjak.

Štovanje svetog Nikole [

Zaštitnik je djece, pomoraca, djevojaka, siromaha, studenata, farmaceuta, pekara, ribara, zatvorenika, trgovaca, putnika, otoka Sicilije, pariškog sveučilišta i mnogih gradova širom svijeta.

Spomendan mu je 6. prosinca. Toga dana, njemu u spomen, roditelji darivaju djecu

                               Vaš dr Zlatko Crkvenčić

pogledajte privitak-

Retke gdo med nami sam sebe pogledati bi štel, retke gdo se bi štel i spamtiti toga da zabludil je ili da nekaj naopačnoga napravil je ili bu, ali te tak nie od denes ili od ščera, te zapisane je od navek i od gda se za duhu človečku zna. Kak nam je navek h življenju bile, a toga se zmisliti med nami male gdo bu i štel, navek sme sami od sebe bežali. Te da sme furt bežali, te nam poveda kak sme navek vse druge spelavali i furt po drugami gledeli i na nje z prstem kazali, same da se nebi pogledali h špigljeca, same da nam nebi pred oči došle nam une kaj sme zbegavali i kaj niesme videti šteli. Kaj i kak god da nehči videti se neče, kak god da čem bolj i čem dužejše te štel zbegavati bi, vse te skup nemre niti drugač nam spelati se – nek tak kak je. A da je nekak drugač bile moči, otom zdaj se nie trieba niti spominati, jer popevkice kaj povedaju kaj bi bile gda bi bile, nič pametnoga niti su a niti povedale buju. Tuj vse je poznati, tuj se same vrieme zgubiti more, jer gledeti a ne videti, te je une kaj se nemre same tak razmeti. Pak, gda si vse te skup male po malu rastumačiš, gda se sam počneš obračati drugač, gda več ne glediš same hkraj nek pred se, unda ti nekaj bu moči i za razmeti.

Razmeti navek vse se nemre, une za kaj si misliš da ti razmeti je moči, negdar tak se ne spela, a pak kak je je – vse te skup i more največ put same se tak i spelati, tak da nemre se nič druge niti stoga spelati, same jeden lepi cifrasti hvritnjak. A najgorše je gda hvritnjak dobiš od unoga za teroga si mislil si da ti pajdaš najvekši je, za teroga bi h vsakomu časeku življenjskom rukicu h ogenj dal. Da pak se toga primeš, pitanje je e prešel bi vse te unak kak si prešel ili bi se morti drugač obrnul. Kak god da po druge strani zdaj povedame otom tak kak da več nebi tak delali, kak nigdar nebi krajili i kak se navek bi same pravoga puteca držali, pitanje je najvekše – e te zaistinu bi nam tak bile i moči. Življenje navek nie dale da ga se skrivečki i mučečki hčapi, spregleda, spretepe i h reštu drži. Tu življenje gda gda poveda i une kaj nie nam praf, pak nam je same moči pogledati ga i povedati te da nekaj je a nekaj i nie une i unak kak povedali bi da praf je i da vriedi.

Morti bi i povedal negde da krajil si i da niesi se praf postavil, niti tie put a niti mnogi put do zdaj. Najgorše ti je bile kaj niesi si mogel pomoči, pak za nič priznal nebi da nekaj naopak napravil si. Rajši bi se z nekem posvadil, zločicu bi vsaku hutom cajtu napravil vsakomu teri ti bi se pri ruke našel, same zate da nebi moral povedati – naj zameriti ili najte mi zameriti jer krive sam mislil, delal ili po domači zate kaj naopačen sam bil. Najtežejše je pogledati h uoči unoga teroga poznaš a iste tak kak i unoga teroga ne poznaš, i povedati mu da ti žal je za vse une kaj krive si spelal. Nie ljehke prek jezika teh par reči povedati, još je gorše prijeti se posla pri teromu buš prie ili kesnejše zločicu nekomu napravil, kak god da te štel niesi. Ali te je tak kak je, povedaju neki da služba je služba a družba je družba, ali iste tak se mora povedati i navek je tak trieba biti – da človek je človek, da same človek biti i more, jer ak človek nie človek – kaj unda je?! Na tu pak pitanje nebi štel odgovora Vam davati jer odgovora nie same tak ljehke tuj ni dati. Morti nekteri med nami mislili buju si i bi nekaj sebe i vsemi h glavu zabiti šteli, a ni sami te nemreju najti i videti. A morti i nie tak, gdo zna, najgorše ti je gda same lucke vidiš, gda o sebe nič druge ne misliš i ne povedaš nek te kak si najbolši i najpametnejši.

A vrieme, prie ili kesnejše svoje donese, vrieme kak vrieme, prie ili kesnejše oddela une kaj sme mislili da nigdar se dogodile nebu, i tak je kak je, kak god da sebe nihči videti neče!

Prim.dr.sc. Rajko Fureš

Bok drage i dragi moji!

U ponoć koja je već nekoliko sati iza nas počeo je posljednji mjesec u godini koji se kod nas zove; prosinac, neki govore decembar ili december a simpatična narodna imena su GRUDEN, Velikobožičnjak, Dvanajstnik.
Ovo je mjesec kada uglavnom "bacamo" pogled unatrag i nakon toga možemo biti zadovoljni jer smo napravili sve što smo mislili, planirali, zacrtali za tu godinu, ali i suprotno ljuti, nezadovoljni, počinjemo sami sebe kriviti da nismo ovo ili ono.
Mnogi će ipak lukavo sve to zaobići i na koncu pokriviti nekog drugog ili nešto drugo i vjerujte biti će im lakše.
Ovaj mjesec počinje sa Sv.Nikolom koji "dobroj djeci" a i odraslima donosi vrijedne darove, a onim "zločestima" (čitaj sirotinji) šibu, no najčešće ništa.
To je sigurno jako stresno za djecu jer ne mogu shvatiti ; Kako Sv.Nikola ide baš onima koji se voze u lijepim autima, nose poznate marke tenisica ili traperica, a njima kojima TREBA ništa.
Nakon toga svi nekako počinju vjerovati da će uskoro doći Božić koji je veselje i radost za malo i veliko. Nažalost i taj Božić mnogima donosi suočavanje sa činjenicom da njihovi roditelji nemaju posla, nisu mjesecima i neće mjesecima dobiti plaću a onda opet vide ili čuju kako njihovi  nazovi prijatelji i poznanici dobivaju bon za  skijanje, ovakve ili onakve odjevne i druge predmete (koje možda i neće koristiti), te još mnogo, mnogo raznih šarenih kutijica POD BOR.
Zbog navedenog  mnogi u mjesecu prosincu  više plaču nego što se raduju jer do izražaja dolazi sve ono što nemaju, (a htjeli bi imati, što velika većina zaslužuje), nego što se raduju uspomeni na Isusovo rođenje BOŽIĆU.
U ovo vrijeme se svi mi prisjetimo onih dragih osoba koje su bile s nama, koje su nam bile u svemu podrška i "rame za plakanje" a njih više nema.
Kod vam TO TAKO DOĐE onda si zamislite da vas one promatraju negdje iz nekog njima poznatog kuta i daju vam podršku koju kao i njih vi ne vidite ali ako se dobro, dobro koncentrirate sigurno možete osjetiti kao nešto ugodno.
Zbog toga drage i dragi moji i ovog prosinca dignite glavu, prikupite ono što imate, pokažite srce kao i uvijek do sada i to malo uživajte sa onima koji imaju još manje.
Nemojte zaboraviti da oni koji imaju najmanje daju najviše jer daju od srca, dapače daju svoja srca.

 UGODAN VAM VIKEND

i mislite na sve one dobre ljude, lijepe stvari i događaje koje ste imali čast sresti, vidjeti ili doživjeti.

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte   privitak;

Bok moji ekolozi!

• 25. studenog - Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama - UN od 2000.
• Zbog važnosti ovog dana ponavljam ga i danas.Još imate vremena da nešto poduzmete
• 29. studenog - Međunarodni dan solidarnosti s palestinskim narodom - UN od 1978. [46]
• posljednja subota - Međunarodni dan bez kupnje

Prosinac

• 1. prosinca - Svjetski dan borbe protiv AIDS-a - SZO
• 2. prosinca - Međunarodni dan ukidanja ropstva - UN
• 3. prosinca - Međunarodni dan osoba s invaliditetom
• Molim vas nemojte prolaziti kraj invalidne osobe kao "KRAJ TURSKOG GROBLJA" jer to su osobe  sa posebnim potrebama i mala vaša pomoć im može bitno uljepšati život!
• Nitko od nas nije siguran da se već sutra ne može naći u istoj situaciji.

SAMO DA ZNATE:

C vitamin ili Askorbinska kiselina

Spada sigurno u najpoznatije vitamine. Vrlo je nestabilan i lako se raspada na zraku i svijetlu pa i kad se nemirnice nepotrebno tresu. To je bijeli kristalinični prah lako topiv u vodi. Čovjek ga ne može sintetitizati nego ga mora unositi u organizam svakodnevno. Dnevne potrebe se procjenjuju na oko 60mg, ali za svakoga od nas su one drugačije a to ovisi o aktivnosti ali i o hrani odnosno drugim sredstvima koje koristimo.

Tako za samo jednu popušenu cigaretu morati dodatno unijeti još jednu dnevnu dozu C vitamina, a za prosječno popušenih 20 cigareta to je preko 1200mg svakodnevno.

U organizmu ima vrlo, vrlo komplesne uloge; snažni je antioksidans, djeluje na jačanje našeg imuniteta, smanjuje rizik od karcinoma, poboljšava resorpciju željeza, sudjeluje u sintezi kolagena i ostalo.

Najviše C vitamina ima u slijedećim namirnicama; peršinu, brokuli (treba ju kuhati na pari), sirovoj paprici, jagodama, kiviju, dinji, naranči, limunovu soku, papaji, ali isto tako u kuhanoj cvjetači (karfiolu), lišću gorušice, prokulicama.

Dobro je znati da ga ima više u zrelom nego nedozrelom voću premda mnogi misle obratno jer osjećaj kiselosti ih zavarava.

   
Vaš dr Zlatko Crkvenčić

pogledajte privitak- Mašta čini svašta

Bok drage i dragi moji!

Gotovo nema dana a da mi se netko ne žali kako mu je netko drugi nanio bol, uvrijedio ga, želio poniziti a da sam ne zna zbog čega se to dogodilo.

Mislim da je korijen ovakva ponašanja u najranijem djetinjstvu u našem odgoju jer nas tako nauče naši roditelji ili njihovi zamjenici. Naime kod nas je sasvim normalno da se već vrlo rano započinje sa zabranama, ograđivanjem, sputavanjem u bilo kojem pogledu i gle čuda; "To je za tvoje dobro. Ja ne bi to tako ali to će ti sigurno dobro doći u životu, ti niti ne znaš da ti ja želim sve najbolje, ma koji bi lud roditelj svojem djetetu želio nešto loše?"  itd.itd. Takvih odgovora ima bezbroj a iza njih jasno slijedi i ono "Ja sam ti govorila na vrijeme, mene nitko ne želi slušati, TEK sada vidiš do kud je to doguralo?"

Problem je u kutu gledanja i  upotrebljavanju sasvim različitih mjerila za jednu te istu stvar. U jednom trenutku, zbog bilo kakvih razloga smo u stanju nešto poticati a već sutradan za potpuno identičnu osobu znamo "izluditi" svojim pametovanjem i osuđivanjem.

Problem je što mnogi (velika većina) neki postupak, situaciju poistovjećuju sa osobom, njezinim karakterom,  dobrim i lošim osobinama a ne vide da se radi samo: O SADA UČINJENOM KRIVOM KORAKU, KRIVO IZGOVORENOJ RIJEČI, KRIVO IZRAČUNATOM ZADATKU.

Nemojmo zbog ovakve situacije kuditi i kritizirati osobu NEGO NJEZIN POSTUPAK.

Ipak najveća većina čini upravo suprotno a najgore je što toga uopće nisu svijesni ili se prave da su to učinili "u najboljoj namjeri, ZA TVOJE DOBRO".

E nemojte činiti ništa "ZA NEČIJE DOBRO NA SVOJ NAČIN I SA SVOJE TOČKE GLEDIŠTA" jer upravo to što vi mislite da je dobro vama nekome drugome ne mora biti ali isto tako ne mora mu se to svidjeti, a da ne govorim da ima situacija da je TO VAŠE DOBRO ponekad drugima neugoda.

Pokušajte se usredotočiti na ono što nije dobro učinjeno, što je loše izrečeno no nikada nemojte zbog toga osobu OZNAČITI: kao glupu, lošu, neznalicu, kao osobu koja nikada ništa ne učini kako treba i slično.

 UGODAN VAM VIKEND

pohvalite iskreno i od srca

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte   privitak; (bilo bi korisno zapisati ga)

Es simetrala koja izvitoperena više to nije od vrata skrivenog pramenom klizi prema pupku pa preko pubisa nožnome palcu.

Djevojka uokvirena melodičnim krivuljama ramena i bedara, profinjenih grudi ponad elegantnih listova i namjerno napregnutih ristova u konačnici zrači.

Klasični akt kojeg možemo sekundarno poželjeti ali primarno nam je motiv.

Nožice vješto upletene obazrivom crtaču pružaju nenadoknadiv užitak. Linija ludo vrluda a svjetlo i poluton nadmeću se čudesno po razdjelnicama.

Erotski su ekvivalenti vidljivi po cijelom prizoru. Oči prezantiraju grudne kolobare, prćast nosić je pupčič, a putene su usne među sljubljenim bedrima prikrivene usmine.

Precizno slutim Boucherovu konturu koja pouzdano para bjelinu.

Treba crtati!

Bok moji ekolozi!

18.STUDENOG  DAN SJEĆANJA NA VUKOVAR

• 19. studenog - Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti -
• 20. studenog - Svjetski dan djece - UN od 1955.

• 20. studenog - Dan industrijalizacije Afrike - UN od 1990. [43]
• 21. studenog - Svjetski dan televizije - UN od 1997. [44]
• 25. studenog - Međunarodni dan borbe protiv nasilja nad ženama -
• Žene su još uvijek unatoč svim mogućim deklaracijama, proklamacijama i svim dobrim ljudima negdje u drugom ako ne u desetom planu. Mnogi se zaklinju  na ravnopravnost, poštivanje KVOTA ali realnost je sasvim drugačija i ide vrlo, vrlo polako na bolje.
• Kako mi se čini  puno većom brzinom i sa puno više "žara" se intenzivira naselje nad ženama, fizičko i psihičko zlostavljanje. Kada se to dogodi, a događa se nažalost svakoga dana i kada to čine iole poznatije osobe onda su njihovi "nadređeni" po bilo kojoj liniji spori u osuđivanju ili jednostavno prešućuju kao da se to njih ne tiče.
• Ma sve nas MORA biti briga i za onu "TAMO NEKU ŽENU" . Zar ne?

SAMO DA ZNATE:

SJEĆANJE NA VUKOVAR

Prošlo je tužnih dvadeset godina od pada Vukovara, od kada je naprijatelj upotrijebivši tisuće i tisuće bombi, granata i nebrojeno mnogo ostalog streljiva slomio otpor branitelja Vukovara. Tisuće ljudi krenule su u progonstvo, a isto takvo mnoštvo je odvedeno u logore. Nažalost za preko tisuću njih se još uvijek ne zna gdje su im posmrtni ostaci jer se pretpostavlja da više nisu među živima.
Ono što se dogodilo u Vukovaru je ravno najvećim strahotama u drugom svjetskom ratu i nažalost nitko od  tada vladajućih svjetskih političara nije bio ponukan da kaže neku snažniju riječ pa da se stradanja prekinu, da se patnje umanje. Dozvolili su da ona druga strana uništava i ubija do istrebljenja. To je sramota, sramota za "kulturni" svijet kako se zapadna civilizacija voli nazivati.
Uz homocid i kulturocid u Vukovaru je počinjen i nezapamćeni Ekocid jer ono što je ostalo od biljnog i životinjskog svijeta bilo je ravno katastrofi nakon atomske bombe bačene na Hirošimu. Kako su samo izgledala ta stabla i ostalo bilje, bila je to spaljena zemlja.

Neka se takvo što više nikada i nigdje ne dogodi.

ZAPAMTITE VUKOVAR !
Vaš dr Zlatko Crkvenčić

Zapalimo svijeću

Bok drage i dragi moji!
 
Prema rječniku Hrvatskog jezika  GLASINA je  nepouzdana, neprimjerena vijest koja se širi među ljudima, često puta kao istina u koju ne treba sumnjati jer je sama po sebi uvjerljiva i samim time jasna.

Da li vam se dogodilo da nastavite prenositi  ono što ste  saznali od druge osobe  a da to niste  provjerili? Možda ste tu informaciju dobili iz "desetog" izvora, ali vi za to ne znate jer vam je servirana kao povjerljiva i SAMO TEBI ĆU TO ISPRIČATI"? Ma sigurno jeste jer mi često puta nešto saznamo, čujemo, ali i dalje prenosimo bez dovoljno kritičnosti i tek nakon nekog vremena (neki nikada) shvatimo da smo bili obmanuti, da smo se poveli za informacijom koja nije bila provjerena i sl.
Tako se šire GLASINE koje često imaju nesagledive (uglavnom negativne) posljedice za neke, no često i za mnoge  ljude.
Saznamo li da smo pogriješili treba li nam biti svjedno zbog toga?
Mislim da ne, ako je ikako moguće nužno je popraviti ono što se popraviti da ili smanjiti štetu ako je to  moguće.
U protivnom  svojim neopreznim, nesmotrenim ili brzopletim reakcijama drugima  nanosimo  bol.
Često puta je to i nenamjerno ali napravili smo štetu.
U komunikaciji sa drugim ljudima budite  uvijek prisebni, nemojte "izlanuti" nešto što vam je palo na pamet ili ste od nekoga saznali.
Isto tako samo jedan izostavljeni slog, glas, slovo u vašoj poruci drugoga može dovesti u vrlo neugodnu situaciju a neki puta promijeniti život!
Rukovodite se onom: NE ČINI DRUGIMA ONO ŠTO NE ŽELIŠ DA TEBI DRUGI ČINE!

 UGODAN VAM VIKEND
i poduzmite nešto i za svoju dušu

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka
koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite


Pogledajte  slikice u privitku

Bok moji ekolozi!

• 10. studenog - Svjetski dan znanosti za mir i razvoj - UNESCO
• 14. studenog - Svjetski dan dijabetesa -
• Dijabetes je  bolest koja se u današnjem društvu širi ogromnom brzinom. Ne slijedi ju dovoljan broj akcija koje treba poduzimati  u široj društvenoj zajednici. Kako je to tzv."tihi ubojica" dakle bolest koja u pravilu ne boli no izaziva brojna teška  oštećenja jako je važno da ju se liječi na vrijeme. Liječenje treba biti kontinuirano jer za greške i "muljanje" nema oprosta.
• DOBRO JE KONTROLORATI ŠEĆER U KRVI I KADA NAM NIJE NIŠTA
• 16. studenog - Međunarodni dan tolerancije - UNESCO od 1996. [41]

• 16. studenog - Svjetski dan sjećanja na žrtve trgovine ljudima - UN od 2006. [42]
• 19. studenog - Svjetski dan kronične opstruktivne plućne bolesti -

SAMO DA ZNATE:

TOLERANCIJA

Tolerancija je takav odnos između dvije ili više osoba ko
Na pr.; Neki predmet je težak 1000 g , a tolerancija je + - 0,5mg, dužina je 56cm a tolerancija + - 1mm.
Tolerantna je osoba koja je liberalna, nije kruta i isključiva, a prema drugima je snošljiva  ISTINSKI TOLERANTNA.
Tolerirati nešto znači prihvaćati ili dopuštati, ali isto tako miriti se sa kim ili čim

Vaš dr Zlatko Crkvenčić

Pogledajte privitak i nemojte  biti toleratni prema ovakvim pojavama

Bok drage i dragi moji!

DEPRESIJA 3

"Ako postoji pakao na zemlji naći ćete ga u srcu melankoličnog (depresivnog) bolesnika"

rekao je to davne 1921 Robert Burton .

Izreka je danas još aktuelnija nego u njegovo vrijeme

Promjena raspoloženja neminovno prati i tjelesna oboljenja pa tako nema bolesti ili stanja koje nije vezano uz gubitak volje i sniženo raspoloženje, ali kod  mnogih se razvije i prava depresija sa svim svojim karakteristikama.
U literaturi se navodi da  od depresije pati; 33% hospitaliziranih bolesnika, 36% starijih a hospitaliziranih, 33 % oboljelih od raka i drugih tumora, 42% hospitaliziranih od raka, 39% bolesnika sa Parkinsonovom boleąću, a čak 47% onih koji su doživjeli moždani udar ("šlagirani") i 45 % onih koji su imali infarkt miokarda (srca) .

Depresija može u velikoj mjeri biti prikrivena tjelesnim simptomima pa se pacijent žali na tegobe sa želucem, crijevima, disanjem, srcem, ima kožne promjene. On odlazi od liječnika do liječnika uzima lijekove a nije mu dobro, pa čak mnogo puta ni bolje.
Tu je izuzetno važno da su pretrage  koje potvrđuju određenu tjelesnu bolest uredne .

Ako se  nakon dva mjeseca pacijent zbog bilo koje tjelesne bolesti ne oporavlja onako kako se  za narav te bolesti  očekuje, treba barem posumnjati na depresiju.
Pacijenta je uputno (nužno) uputiti psihijatru.
Depresija je bolest patnje. To  je bolest koju danas možemo uspješno liječiti i ogromna  je šteta da se veliki broj ljudi bespotrebno muči .

 UGODAN VAM VIKEND

i poduzmite nešto i za svoju dušu

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte privitak;

Jedan se drski javor danas razmetnuo bojama. U svojoj krošnji usudio se okititi i zelenom i žutom i narandžastom, okerima raznim, cinoberom i kraplakom. Pa gdje toga ima?!

Ipak, slika se lagano raspada, krošnje postaju prhke, a umorne fasade sve se jasnije vide.

Jesenja se priča bliži kraju, al' možda ima još par kapi.

Nie življenje same popevkica i obračanje tam gde se sunčeke kaže. Vse h vsemu ti zaistinu je najgorše unda gda ti dojde, kak je te i pri nas, da več na lete zgledi nam vse te naopačne, kak najnormalnejše, kaj je pri nas zišle i vse te tak, da vsi si misliju da nič i nigdar delati nie im ni trieba. Iste tak, kak i zgledi same tak i te da se bi vse te skup štele i mele za najmilejše meti i držati, a kak se bi mogle čem bolj i več gutati i lucke se mukice žiti.

Kak da im vsem je denes, kaj poljek nam se kažeju, na pameti i ta doba h tere je veliki humanistek - Franjo Tahi živel. A un je, kaj dobre je poznate, delal kaj je štel, vsaki dnev je jemal vsemi une kaj njegve nie bile, i same je nase mislil, a vse druge je poštene i gnjel. Denes, ne same da mame same jenoga Franju Tahija, nek im mame pune, tak da je ljudmi zaistinu gorše nek je za pravoga Tahija bile. A po istine morame povedati i te da te nove gospone več se nemre namagati, kak su se hitili na te da vsakoga maloga človeka zagnjeteju. Žalosne je, kaj tie i takev Tahi, denes za praf za praf uzor je mnogami.

Denes najlepše je tem „pajdašem“, kaj su se navadili da same huse mečeju, da penezeke drugem jemljeju, da same zase glediju, da se same zase skrbiju, da za drugoga nigdar ne pitaju, da se nigdar i za nič ne geneju od ognjeka. A zaistinu su im najmilejše postale - „pipa“ i „kopanjica“ najdrajša. Za njih bi vse na svietu napravili, rojenoga oca i mater bi prodali, same da su poljek „pipe“ i „kopanjice“. I zaistinu, nie ljehke, gda te vlječe, kak i njih vlječe. Pak ni nie te ni same tak, kak god da ti drugač nekaj i češ morti spelati. Najgorše ti je te, gda prejdeš čist naopak i gda več zvlječi ti se moči ni nie. Još je gorše ti te, gda ti ne same da se nemreš zvlječi, nek se niti zvlječi ti ni nečeš. A vse te same zate, kaj ti se je vse te skup preveč smilile, tak da nie ti nič lepšega bile, nek pri „pipe“ i „kopanjice“ biti. Kak god da su te od njih tirali, ti za nikakve peneze na svietu se od njeh stirati dal niesi, za nič na svietu od njih sam nigdar ni prešel nebi.

A življenje živeti trieba za nekaj druge, a te sigurne niti jesu a niti penezi buju. Kak god da te nekteri med nami razmeti nemreju, jer penezeki su im na prvomu mestu se našli, iste tak se povedati mora, da človek se za penezeke nesme prodati, jer jemput gda se prodaš i gda zglajzaš naopak, več nigdar se ti ni zvlječi mogel neš. Kak god da štel drugač morti vse te skup i bi, povedati iste tak sam sebe a i vsemi na svietu je trieba, da nihči meste nas nemre pravoga puta poiskati. Nihči nie meste nas išel druge pajdaše hkaniti, navek sme mi bili tie kaj sme vse delali same kaj i kak bi mogli nekomu natočiti. Zate i nemreme nikoga ni kriviti zate kaj vrnule nam se je vse te kaj nam se je vrnule.

Zutra bu došle, ovak ili unak, kak god da vsi šteli bi zadržati vrieme, da navek bi nam bile tak kak nam zdaj i je, a te nam pak, nikak ni nejde, kak i nie nigdar nikomu išle. Od gda življenje na ovomu, a i vsakomu drugomu je svijetu, nihči nie bil za navek – a mnogi su te tak jake šteli. Mnogi su iskali kamena premudroga, teri bi z kamena zlatne pisanice delal, ili vodicu najslajšu tera bi življenju deteču dobu mam vrnula. A une kaj jedine je istinica prava – je te, da nihči nigdar nie našel toga kamena premudroga, kak niti tu vodicu najslajšu. Nihči se nie nigdar još najžil toga lježejšega puteca, jer življenja večitoga ma – ali same prek Gospona našega najvekšoga. A un nas pela h veseljiče najvekše, a tam se pak more dojti same prek mukice Vuzmene, nikak drugač, a tie je putec, putec kaj z bosami nogmi trieba ga je po trnjiču prejti.

Zate, ak išli si bume, same male gruntat, ak išli bume gledet gde se je zmeknula dišoba tera nas je duge mamila, unda se bume triebali ovak ili unak pitanje postaviti – a kaj vse te skup nam i trieba. I unda gda se pitame - e misliti nam trieba je na zutra, e trieba je trpljenjski živeti, nemreme drugoga odgovora na tu pitanje dati, jer odgovor na pitanje tu je same jeden. Kak god da mnogi su krajili napoprek, i kak god da mnogi napoprek i den denes čeju i ideju, same se po mukice i križeku iti more napre. Vse druge pripelati nas more h peklenjsku kmicu najgorši, gde zginule bu vsake, pak i najmenjše veselje.

Prim.dr.sc. Rajko Fureš

Nemiran sam, treptim, povremeno snatrim.
Slila mi se misao u veliko more.
…

Danima pučina. Kroz ovalni kadar okna leluja morski horizont. Pijana horizontala uzrokuje tešku mučninu i što je val veći, veći je i problem.
Kopno. Pa opet more, kopno, more…
….

A onda uz ekvator zvijezde!
Nikad nisam vidio toliko zvijezda.
Leđima na tvrdoj palubi pramca zagledan u crno nebo puno svjetla bio sam jako mali.

Fotografija preuzeta sa micah.sparacio.org/

Kuhinja je moja katarka. Kroz veliki prozor imam odličan pregled.

U kadru je, još bez izravnog svjetla, pomirenim intenzitetima, rano jutros prevladavala žuta, bilo je nešto sive i zelene. Debla su dominirala slikom svojim jakim vertikalama umbre. U zadnjem planu ujednačeni je raster kvadratnih prozora unutar sebe razrezanih zlatnim rezom. Pod njima oker podprozornici, među njima sivi pravokutnici fasade, niže još prljavobijele horizontale međukatnih razdjelnica. Raznobojne, nejednako podešene rolete na prozorima daju prizoru dodatnu dinamiku.
Nekoliko trenutaka u kadru se zadržao crni mješanac, a onda je protrčala djevojka u sivim hlačama.

Pojavilo se jesenje sunce budeći nove senzacije u vizuri parka.
Dvije su krošnje iste sorte sada u mom okviru. Lijevo izrazito žuta naginjući okeru, desno još začudno zelenkasta. Pružaju grane jedna prema drugoj i fino se pretapaju u svojim skalama.

Razumiju se stabla u boje, jedino ne poznaju plavu. Za nju je odgovorno nebo.

Treperim čudno ovih dana nezasitno se naslađujući jesenjim koloritom. Apetit samo raste, pa pitam i sebe i druge jesu li jesenje boje uvijek bile ovako lijepe, jel’ mjena prividna, jel' nutarnja il’ vanjska?

Iskreno, sa ženskim pupoljcima stvar je ista. Ima ih po cijelome gradu, upletenih nogu stoje, čekaju nekog, čavrljaju preko mobitela, grickaju donju usnu, uvrćući se u hodu nekamo žure, zabrinute, nasmijane, nebrojene, svuda oko mene. Ali titravi pregršt prekrasnih žena više ne nailazi blago kao nekad, poput povjetarca, već nalik snažnom jugu uporno zapljuskuje morem senzacija provu mog ruzinavog oka.

Otkako sam prevalio, a ima tome već dosta, četrdesetu, slušam bedastu tezu da su nam se snizili kriteriji pa se slika izvitoperila. Ponekad se u razgovoru suprotstavljam vršnjacima tvrdeći da nam se zapravo izoštrila percepcija.

Dječaci u dvadesetima ne vide ni jesenju paletu, ni ljepotu tih živih tijela oko sebe. U ranim godinama tražiš penetraciju, kasnije karakter, a na poslijetku ljubiš površinu. Sve birani likovni pojmovi.

Ne treba meni kruha i igara, dajte mi kruha i vina, i k tome lijepih žena i jesenjih boja. Kruh je za trbuh, a igre za budalaste ljude. Vino je za dušu, a žene i boje su za oči.

I ja sam nekad bio mlad, ali sad je vrijeme za čežnju.

A ova jesen je super!

Bok moji ekolozi!

• 15. listopada - Međunarodni dan žena na selu UN [34]
• Jeste li se ikada zapitali; Kako danas žive žene kod nas na selu?? A zašto bi zar ne?? Ma ne tako nije dobro jer svi smo mi na neki način povezani!
• 16. listopada - Svjetski dan hrane - UN od 1981. [35]
• Ovo je poznato i kao DANI KRUHA ili  Dan zahvalnosti za plodove zemlje
• 17. listopada - Međunarodni dan borbe protiv siromaštva - UN od 1993. [36]
• Što vi možete učiniti protiv siromaštva? Malo ali dovoljno da nekoga nahranite barem jedan dan u godini.

   Samo da znate:

                            20.međunarodni dan pješačenja
Godine 1992. u Rio de Janeiru u Brazilu, nakon samita o očuvanju okoline, TAFISA je predložila da se jedan dan u listopadu proglasi Svjetskim danom pješačenja. Cilj je bio izvesti toga dana što više ljudi u prirodu kako bi se manifestirala pripadnost određenoj sredini i razvila svijest o potrebi ekološkog očuvanja te sredine, ali i svijest o potrebi kretanja (posebno pješačenja) kao najjednostavnijeg i najsvrsishodnijeg oblika očuvanja i unapređenja zdravlja.

Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!  

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka
koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Zasigurno sutra neće nas biti,
neki novi ljudi vino će piti
i misliti će da su vječni,
što mišljasmo i mi u mladenačkoj moći.

Sresti ćemo lica draga i strana,
kad odemo ondje gdje sudba se grana,
naša će tijela bolna i krhka,
zateći prhka, sudbina drska.

I bit ćemo sami kako i treba,
jer sami smo nikli u utrobi brijega,
mala će ptica pjevati glasno,
kad stupimo onkraj tiho i časno.

25. – 30. 8. 11.

Bok drage i dragi moji!

Krenimo tamo bodro i čilo,
gdje stanuju ljudi što sanjaju smjelo.

Budimo dobri makar i naivno,
upletimo pjesmu u sebe trajno.

Odigrajmo igru s tužnim krajem,
utješimo se glupo Rajem.

Budimo ljudi svijetla lica,
srca čistih poput vedra neba.

Budimo bića koja Zemlja treba,
možda smo djeca višeg reda.

27. 6. 11.

Gde si nam pajdaš, zdaj gda največ te triebame, gde si nam pajdaš, zdaj gda nam tulike fališ, gda šteli bi da si poljek nas sediš, da z nami se spominaš i da nam poveš teru lepu reč?! Gde si zdaj pajdaš najdrajši?

Dragi pajdaš, i ti nam te najbolše znaš, znaš da je najlepše i najvrednejše Horvatski govoriti i pisati. Da ma uneh kaj te im na srčeku nie, te je une kaj me najbolj žalosti, kaj razmeti nemrem, jer nie mi najjasnejše kak te moči je, te da lucke ti je drajše i slajše nek ti tvoje domače je, te nikak razmeti nie mi nikak ni moči. Kak te moči je da svoje se odhiti, da najlepšu rieč – rieč domaču se proda za nič, i da se luckoga jezika za svojega jemlje. Te morti more unie kaj štel bi drugami pokazati kak dragi su mu, ali morti same za jeden kratki cajt, ali nikak te nemre i nesme iti za duge vrieme. Vse prejde, vse se šika jeden cajtek kratki, a vse se iste tak i spretrgne, prie ili kesnejše, kak god da mi vsi skup te negdar i i nebi šteli. I kak god da nie ti ljehke, kak i vsem nam, nigdar nesmeš stati, nigdar nesmeš dojti do toga da same z glavu h poda glediš, jer trieba ti je sunčeke videti, trieba ti je zvezdice gledeti, trieba ti je pajdaše zagledati, i ž njimi biti, jer na svietu nič vrednejšega od toga ti nie, a ni bu.

I pak, ma h življenju cajteh, gda se bi zastanoviti štel, ma ih i uneh drugačkeh – gda štel bržejše bi iti, a morti i pobeči. Navek se nemreš na toga posla tak postaviti da znal buš prie – e vse se dobre bu tuj i pripetile, ili pak da vse te skup naopak zišle nam i bu. Vse je, kak i življenje - trde, ščrbljive i neda se sprevrtati, kak god da ti te mnogi put bi i štel. Tak ti dojde, da gda najgorše ti je, gda se niti neznaš z sobu praf pozdravljati, da unda gda videti bi mogel vse te skup, kaj ide i kaj nejde po pravice, da more se povedati otom same te - da nie vse prešle.

A zaistinu, i nie vse te skup prešle, jer navek nekaj ostane, navek nekaj se povrne i navek nekaj ma za dalše odnesti, kak god da navek ma uneh teri šteli bi da vse te se skup mam potepe. Kak god da negdar misliš si da več nemreš, kak god da otpiraš stare popevkice, da te bar male buju zgrele, kak god da vse ti te skup zgledi kak da več se nemre otprieti, mam te razbudil glasek bu topli i poznati, glasek pajdaški od teroga drajšega ti nie.

Mam buš veselejši čem se buš zmislil da same si male bliže pajdašem najdrajšem, mam se buš zmislil veseljiča teroga si se jedine z pajdaši žil. A pak, kak god da življenje žmehke zna biti, nie ti toga hu njem, toga kaj ti nebi mogel spelati – ak pajdaše maš.

Pajdašeh praveh nie preveč, bolj je reči da ih same par je, da same ih na prsteke jene rukice zbrojiti moreš. I te pajdaše trieba ti je dobre čuvati, zanje se trieba dobre skrbeti, da još ti bi bolši bili, kak i ti njim. Nesme si človek dozvoliti da te razmel bu unda gda več pajdašeh mu bile nebu.

Zate pajdaštve naj živi, kak une kaj najvrednejše na svietu je, naj nam cvete kak najlepše cvetje, i naj nam za navek bu med nami, dok i mi po svietu ovomu najlepšomu hodime.

Prim.dr.sc. Rajko Fureš

Bok moji ekolozi!

• 26. rujna - Europski dan jezika - Vijeće Europe
• 27. rujna - Svjetski dan turizma - WTO
• 28. rujna - Svjetski dan bjesnoće - SZO
• 28. rujna - Svjetski dan srca - SZO
• dan u posljednjem tjednu - odabire država - Svjetski dan pomorstva - UN
• Na ove datume vas nisam upozorio pa činim sada samo radi informacije

prvi ponedjeljak - Svjetski dan habitata - UN od 1986. [30]

• druga srijeda - Međunarodni dan smanjenja prirodnih katastrofa - UN od 1990. [31] - Možemo li ih smanjiti? MOŽEMO!¨!
• drugi četvrtak - Svjetski dan vida - SZO - Čuvajte svoj vid "Ko oko u glavi"
• 1. listopada - Međunarodni dan starijih osoba - UN od 1991. [32] - Učinite nešto plemenito za stariju osobu,barem joj pomognite pri prelasku ulice!
• 2. listopada - Međunarodni dan nenasilja [33] - (ako ste  nasilnik "po struci" taj dan nemojte raditi- "uzmite si slobodno ")
• 4. listopada - Svjetski dan zaštite životinja - ( životinje su naši prijatelji i tako ih gledajte, no još bolje tako se prema njima odnosite)
• 5. listopada - Svjetski dan učitelja - UNESCO  - (Da nema učitelja ostali bi nepismeni,neuki, često puta potpuno zatucani a ovako pogledajte do kud je tko od vas "dogurao". Zahvalite se svojem učitelju na tome,posjetite ga, a ako ga više nema stavite cvjetak zahvalnosti na njegovo posljednje počivalište - to je najmanje što možete učiniti zar ne?

Samo da znate:

STAROST

Prema riječniku hrvatskog jezika STAROST znači ;  kasne godine života,staračku dob.
Od samoga rođenja se neprestano krećemo prema kraju što je neminovno no o tome ne treba tako razmišljati nego ŽIVJETI ŽIVOT najbolje što možemo.
Ipak to razdoblje života je sasvim  specifično te zahtjeva  pozornost i brigu onih  koji još nisu stari.
Naime  sa starenjem dolazi do slabljenja svih vitalnih tjelesnih i psihičkih funkcija a ako se k tome još i nedovoljno "servisiramo" onda stvari mogu krenuti u neželjenom pravcu.
U starosti nas napuštaju djeca, rastajemo se od svojih životnih partnera jer jedan uvijek odlazi prvi, rastajemo se od prijatelja i može nastupiti tzv. STARAČKA OSAMLJENOST, pa kažu da prijatelje još jedino možeš susresti na groblju.
Zbog toga je danas više nego ikad važno održavati socijalnu komunikaciju.
Odlaskom u mirovinu (zasluženu ili bilo kakovu) ne smijemo se i mi umiriti nego ostati socijalno aktivni na područjima koja ranije nismo možda niti uočavali, uključiti se u razne humanitarne ili druge udruge gdje će naša pamet i iskustvo doći još uvijek do pravog izražaja.

Djeco zapamtite; I VI ĆETE JEDNOG( lijepog) DANA BITI STARA OSOBA!

    Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte privitak i to barem dvaput

fotografija preuzeta sa  www.dobrosrce.hr

ilustracija: Leonardo da Vinci - Leda i labud

Lijepe žene

Kako su lijepe
žene lijepe,
glatkih ramena
i meke kose,
plamte u noći
finih kontura,
i za ranih ura
mirisne i drske,
daleke i jake,
bliske i krhke.

A usred slike
jedno divno mjesto
gdje sokovi vriju,
ponad ono tajno,
u kom’ mali ljudi zriju.
 

Ako se po jutru dan poznaje, očekuje nas vruća politička jesen, a predizborna kampanja je već itekako u zamahu. Nije mi namjera ovaj post posvetiti kampanji i onome što nas očekuje u prosincu, već ću pokušati povući određene paralele između političke situacije na državnoj razini i situacije u Zaboku.

Posljednjih dana i tjedana čovjek teško da je mogao „zaobići“ medijsku hajku koja se digla na HDZ, a paralelno s predstavljanjem tzv. predizbornog programa Kukuriku koalicije. Pritom cijelo vrijeme slušamo i čitamo o katastrofi koja je pogodila Republiku Hrvatsku, a zove se HDZ.

I od našeg gradonačelnika, gospodina Hanžeka smo već mnogo puta čuli žalopojke na račun zle sudbine Grada Zaboka koji trpi zbog HDZ-a: „Na vlasti su već osam godina.“, „Novca za Zabok nema jer se HDZ osvećuje SDP-u.“, „Gospodarstvo je u rasulu.“, „Nema investicija i razvoja.“ „Članovi Vlade su arogantni i nije ih briga za građane“ i čitav niz sličnih opaski.

Gospodine Hanžek, sad sve to precrtajte na situaciju u Gradu Zaboku i zapitajte se, jer...

Na vlasti ste ne osam već 10 godina. Novca za Grad Zabok ima onoliko koliko je predviđeno u proračunu i taj se iznos ne mijenja bez obzira na to je li na vlasti HDZ, SDP ili netko treći. Gospodarstvo Zaboka nije u rasulu, nego ga gotovo i nema. Investicija je riječ koju većina nas Zabočana može vidjeti samo u riječniku. Također, nije arogantno obnašati funkciju gradonačelnika Grada Zaboka, lamentirati o njegovim problemima, a istovremeno sjediti u saborskoj fotelji u Zagrebu. Pitam se kakav je pogled na probleme Zabočana iz perspektive Markova trga?

Međutim, ne dvojim da biste vi u samo nekoliko sekundi pronašli opravdanje za sve gore navedeno. Krivac bi bila recesija, gospodarska kriza, nedostatak novčanih sredstava, podmetanja od strane „povampirenog“ HDZ-a i tako dalje i tako dalje.

A na kraju balade ostala bi samo tužna istina: Grad Zabok, nekadašnji ponos Zagorja utonuo je u letargiju, zapušten, odsječen, a njegovi građani prepušteni su sami sebi. I što je najžalosnije, odgovorni za tu situaciju ne pokazuju ni najmanju želju za popravljanjem štete.

Olovnu sam misao upravo otisnuo na drevnoj špalti. Nema gluhog metera da mi pomogne složiti to blato u ciglu, nema više ni korektora ni redaktora ni lektora. Meki je metal rastaljen negdje, regal je prazan, čak ni cenzor nema posla. Otklizilo je sve u pizdu materinu. Hitno mi treba rječju lijepo uobličena utjeha koju očito moram zapisati sam.

Trieba je biti i trieba je človek ostati. Trieba je za navek tirati čez življenje unak kak jedine je praf. Ljehke nie, nie niti nigdar bile. Navek se je nehči morti, znal i sesti, negdar si je nehči znal i male postati pak si unda i krenuti male spremišljavati otom kaj bi se spelale. Negdar je morti nekteri med nami i pogodil, negdar morti i ne, kak te i ide h življenju. Kaj moreš – moreš, a kaj nemreš, i te dobre je poznate – te iste tak nemreš, kak god da drugač bi i štel.

Ljehke nie, nie ni zdaj, a nie niti bile nigdar. Kak god da morti nehči med nami drugač bi štel i kak god da nehči misli da more zbeči une kaj od navek mu je zaznamenjene – te je nekaj z čem se igrati neda. A pak, vse te kaj je triebale, a nie se hlovile, vse une kaj je prešle - a za čem se nie išle unda gda je te največ i triebale, vse te skup same se pozabiti more. Najgorše ti je unda gda živiš h vremenu tere je prešle, gda se same z senjami spominaš a da sam te i ne vidiš. Gda tak pre duge ti je vrieme tu kaj te drži po strani i gda se več sam sebe nemreš obrnuti praf a da si ne poveš kak ljepe ti je – unda se več tuj teške kaj popraviti da.

Žmehke je živeti, žmehke se je i obrnuti, a još je žmekšejše pobeči od senjah. Senje su nekaj najlepšejše, gdo bi štel nekaj drugoga povedati – tie bi Vam po istini povedal nekaj kaj i ne stoji. Druga je pak stvar te da senje moraš poljek sebe i husebe meti, ali da iste tak od senjah nesmeš življenje si delati. Z senjami si iste tak življenje moreš i potepsti. Senje ti triebaju biti nekaj najlepšega i najslajšega, kaj ti življenje još same moreju otprieti i pomoći mu da još bolše bi bile, a ne da ga potegneju h nadol i tebe skup ž njem htopiju.

Za življenje i vsakoga človeka trieba je i senje meti, ali iste tak mu je trieba meti i srčeke najtoplejše, kaj na svietu ga drži, kaj tira ga kak nekaj kaj tak trieba, kaj drugač niti nesme biti. Iste kak i senje, tak i srčeke je une bez čega življenja nie i bez čega življenje ni biti nemre. Kak god da se obračali i kak god da sme šteli prejti negde gde se smele prejti nie, iste tak vse te skup nam je došle do toga da, prie ili kesnejše vsaki med nami došel je do ploteca si.

Pak, kak god da štel nekteri je i med nami nekam na poprek dojti, da se nebi tak jake zmučil ili da se nebi ofnul vsigdar i vsikud kak te nie ni trieba, unda je došle te kaj jedine je i mogle. Unda se je pripetile te kaj se je pripetile, došel je jeden najmenjši pikec, niesi se praf ni obrnul, same ti se nekaj pripetile, tak da ti zgledele vse te je kak da hpićen si z nečem najoštrejšem. I poklje, gda si se od vsega štel hvugnuti, od vsega kaj te je z mrzljinu tak hude stisnule, i gda k sebe si došel, h prve vrieme ti je zgledele vse te tak kak da nič ti nie i kak da vse ti hvredu je. Za kratki cajt več dihati nie ti bile moči, prijemal si se vsikud same da do zrakeca bi došel, a nikak nie ti te moči bile.

Kak da med tem prešle su ljete, niesi se nigdar videl tuliki dugi cajt pri domu i niesi nigdar se držal tak duge uneh kaj najrajši te maju. Gda si si gruntati krenul, pred sobu si videl same une, na tere si do hčera bil pozabil, a uneh kaj do hčera su oko tebe hodili, za rukoaveka te cukali i po pleča te trepali, teh nigde bile več ti nie. Tie niti su te več zvali a niti si ih več videti mogel, kak da več, mam, nate pozabili su je.

Te morti je življenje, tak se morti mnogi med nami vladati ideju, ali te iste tak praf i nie. Tak se človek h življenju vladati nemre, človek teri človek biti i ostati če.

Prim.dr.sc. Rajko Fureš, dr.med.

Mrki, moj poslovni partner i ja godinama se ukazujemo ljudima upareni. Iz nama nedokučivog razloga čak i klijenti, ljudi s kojima smo na Vi, i ne komuniciramo s njima mimo posla, oslovljavaju nas s “dečki”. A zajedno imamo skoro sto godina! Možda nesvjesno isijavamo naš intimni osjećaj unutarnjeg mladenaštva. Ja se, na primjer, osjećam k’o da mi je 25. Tijelo se, naravno ne slaže.

A možda to svakodnevno “dečki” sadrži neku tajnu snagu eliksira…

…………….

Jučer smo se izgleda nanovo rodili.

U novinskoj redakciji, koju zbog starih prijatelja često pohodimo, prvo nas je jedan od novinarskih staraca oslovio s “dječaci”, potom još starija kolegica s “dečkići”.

Mrki i ja se smijuljimo i pomalo rezignirano sliježemo ramenima.

Samo par minuta kasnije, stvar je kulminirala u podrumskom kafiću kad je mlada, vrckava konobarica, zavodeći svojim gipkim kretnjama, u prolazu cijelom gerijatrijskom društvu veselo dobacila: Kako ste mladunčad?!

Još u blagom šoku, zavapio sam za njom: Mladunče bi sisu! Ali bilo je kasno jer je već šmugnula u dubinu lokala.

I tko kaže da život nije lijep?

Bok moji ekolozi!

Dana 13. kolovoza je dan ljevorukih

  (nije li to malo ironično dati im baš 13. u mjesecu kao njihov dan??).

15. klovoza VELIKA GOSPA

Velika Gospa je dan svetkovine Uznesenja Blažene Djevice Marije na nebo. Slavi se 15. kolovoza svake godine. Taj dan je i državni blagdan u Republici Hrvatskoj.

Na svetkovinu, mnoštvo vjernika hodočasti u mnogobrojna Marijina svetišta. Prema katoličkoj teologiji, Marija je uznesena na nebo, dušom i tijelom. Nauk o Marijinu uznesenju na nebo, proglasio je papa Pio XII., 1. studenog 1950. Tome prethodi duga tradicija, stara gotovo kao i samo kršćanstvo. Mnogi crkveni oci i sveci poput sv. Bernarda, sv. Antuna Padovanskoga i dr., kroz stoljeća su razmatrali i pisali o Marijinu uznesenju na nebo.

Blagdan se slavi u velikom broju država, ponajviše u Europi i Južnoj Americi. Održavaju se procesije i festivali. Anglikanci i luterani slave blagdan, ali bez službenog spominjanja riječi „uznesenje”.

Samo da znate !

LJEVORUKOST !

Stoljećima su ljevoruke  smatrali manje vrijednima, pa su čak i vraga prikazivali ljevorukim. Dakle bili "su slični njemu". Na sreću opametili smo se i djeca se više ne sile  "pisati sa pravom rukom" jasno desnom. NA SVIJETU IMA  5-10% LJEVORUKIH LJUDI.

90% fetusa siše  desni palac. Kod jednojajčanih blizanaca  jedan siše lijevi a drugi desni palac.

Više ljevorukih ima među muškarcima nego među ženama.

Ljevoruki sportaši su uglavnom vrlo uspješni jer se protivnik ne može između ostalog naviknuti na njihov stil. Ljevoruki su bolji u matematici no zato u čitanju imaju više problema od svojih vršnjaka dešnjaka. Među 20% najinteligentnijih studenata ima dvostruko više ljevaka nego je njihov broj u općoj populaciji. Ipak oni žive nešto kraće nego dešnjaci, ne zna se zašto no jedan dio se može pripisati nesrećama jer alati i život je u pravilu prilagođen dešnjacima.

Biti ljevoruk je normalna pojava.

Poznate osobe u prošlosti koje su bile ljevoruke; Michelangelo, Leonardo da Vinci, Benjnim Franklin, Pablo Piucasso, Bill Clinton, Paul MaCartney, John McEnroe, Jimi Hendrix, Charlie Chaplin, Marylin Monroe, Aleksandar Veliki

(Preuzeto iz kalendara za 2000.godinu koji je pripremio M.E.P. CONSULT  iz Zagreba 1999.g.)

nEkološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić

Pogledajte privitak  ;

Protječe sedma godina otkad izlazi Javno informativno glasilo Grada Zaboka i Zabočane obaviještava o najnovijim događanjima u našem gradu. List se dostavlja na adrese svih kućanstava u Zaboku, njih oko 2500, međutim upitna je razina informativnosti. Također, teme koje su obrađene često su puta lišene svake objektivnosti i s vremena na vrijeme Zabočki list podsjeća na promidžbeni pamflet gradonačelnika Hanžeka.

Ako je suditi po Zabočkom listu, svima nama u Zaboku cvjetaju ruže i na tome nam mogu pozavidjeti i mnogo bogatiji i razvijeniji gradovi diljem Hrvatske. Zabok nema problema, već samo i isključivo napredak.

Vjerujem da bi i ostali Zabočani poput mene, voljeli znati koliko se novca troši na besplatnu reklamu grdonačelnika Hanžeka, odakle taj novac i koja je kategorija građana ostala zakinuta zbog gradonačelnikove samopromocije.

Jer kako drugačije nazvati novinu koja ima 17 stranica koje se uglavnom sastoje od fotografija, ili prikaza raznih planova koji u Zaboku nikako da zažive. Također, teme koje obrađuje Zabočki list recikliraju se i provlače i kroz nekoliko brojeva. U takvoj situaciji i netko poput mene, koji nisam kompetentan po pitanju proizvodnje novina, može reći da stvari jednostavno ne funkcioniraju.

Ako se već novac Zabočana troši za osobnu promociju gradonačelnika, onda bismo barem uz to trebali imati pravo dobivati i neke, za Zabok, relevantne informacije. Siguran sam da u Zaboku postoje studenti novinarstva koji bi se sa zadovoljstvo prihvatili takvog posla i koji bi bili u stanju u našem gradu pronaći zanimljive, ali ujedno i relevantne teme. Na žalost čini se da u u Zaboku za takvo što nema sluha.

I kao najveći apsurd u čitavoj priči ću navesti dio gradonačelnikova intervjua koji je dao prije manje od tjedan dana.

(6.8.  http://www.zabok.hr/?NewsID=9629&ParentID=0&LanguageID=-1)

Naime, gradonačelnik je govoreći o neznanju i nerazumijevanju građana Zaboka između ostaloga rekao i sljedeće:

„Ne mogu reći da samo HDZ ima stabilno biračko tijelo, ima ga i SDP. Ono će, neovisno o bilo čemu, uvijek glasati. No, postoji onaj dio, zahvaljujući ne vama zagorskim novinarima, već medijima na državnoj razini, obeshrabrenih koji su dovedeni u situaciju da razmišljaju da ne idu na izbore. Govore- "svi su isti". U suštini kad govore "svi su isti", onda pomažu HDZ-u. Tu je, nažalost problem da naši birači to ne razumiju, a novinari nekih redakcija posebno im sugeriraju slijedeću priču: "HDZ užas to treba skinuti, SDP užas, oni nisu za vlast".“

Moje skromno mišljenje je da Zabočani nisu zaslužili da ih se pljuje i vrijeđa sa stranica novina koje sami plaćaju. Volio bih da mi netko dokaže suprotno.
Lp, Alen

napomena uredništva: stavovi izrečeni u ovom tekstu ne odražavaju nužno i stavove portala zabok.org već su isključivo stavovi autora bloga

Bok drage i dragi moji!

Sezona kiselih krastavaca!

Za ovo doba godine se kaže da je sezona kiselih krastavaca. Premda se krastavci zaista kisele i sprema zimnica tu se u prvom redu misli da je ovaj period barem u ovom dijelu svijeta nekako usporen, da su svi važni (i  nevažni) poslovni ljudi i političari na "zasluženom" odmoru, da se ništa bitno ne događa i slično.

Ipak kod nas ali i u svijetu ove godine nije baš tako. Nastavlja se kriza, a kako vidite šire se i nemiri pa vlade moraju prekidati odmore da bi HITNO zasjedale i donijele neke VAŽNE ODLUKE za nas obične smrtnike.

GOTOVO SVE O KRASTAVCIMA
(možda ima još??)

Krastavac sadrži većinu svakodnevnih potreba vitamina. Samo u jednom krastavcu ima vitamina B1, B2, B3, B5, B6, folnu kiselinu (B9), vitamin C, kalcij, željezo, magnezij, fosfor, kalij i cink.

Osjećate li popodnevni umor, ostavite se energetskih pića i uzmite krastavac. Krastavci su dobar izvor B vitamina i ugljikohidrata koji će vas brzo podići i to će trajati satima.

Već vam je dosta zamagljenog kupaoničkog ogledata nakon tuširanja? Istrljajte ga kolutićem krastavca što će ukloniti zamagljivanje i dati umirujući miris toplica.

Ako nametnici i puževi uništavaju vaš vrt stavite nekoliko ploški krastavca u mali modl za pite i u vašem vrtu cijele sezone  više neće biti nametnika. Kemijske tvari iz krastavca reagiraju s aluminijskom posudom i stvaraju miris kojega ljudi ne osjećaju, ali izluđuje vrtne nametnike i tjera ih iz vrta.

Tražite li brz i lak način da se riješite celulita prije izlaska ili odlaska na bazen (more) pokušajte trljati problematična mjesta nekoliko minuta s nekoliko ploški krastavca, fitoksteroli iz krastavca čine da se kolagen u vašoj koži stisne i tako učvrsti vanjski sloj kože smanjujući očitost celulita. Vrlo dobro djeluje i na bore!!!

Želite li ukloniti mamurluk i jaku glavobolju pojedite nekoliko ploški krastavca brije spavanja i probudit ćete se svježi i bez glavobolje. Krastavac sadrži dovoljno šećera, B vitamina i elektrolita da nadoknadi osnovne hranjive sastojke koje je tijelo izgubilo, održavajući sve u ravnoteži, bez mamurluka i glavobolje.

Želite li izbjeći popodnevno ili večernje prejedanje grickalicama? Krastavce su stoljećima europski lovci, trgovci i istraživaći koristili kao brze obroke kako bi izbjegli gladovanje.

Imate li važni sastanak ili razgovor za posao, a shvatili ste da nemate vremena izglancati cipele istrljajte cipele svježe narezanim krastavcem. Njegove će kemikalije dati brzi i trajni sjaj, a cipele neće samo lijepo izgledati nego će postati i vodootporne.

Ponestane li vam WD 40, a morate podmazati škripave brave, pante i slična zarđala mjesta , uzmite krastavac i natrljajte ga po takvim problematičnim mjestima  i eto, škripanje prestaje.

Pod stresom ste i nemate vremena za masažu, tretman lica ili posjet sauni? Narežite cijeli krastavac i stavite ga u lonac proključale vode. Kemikalije i hranjive tvari iz krastavca reagiraju s vrućom vodom i oslobađaju se u pari stvarajući umirujući i opuštajući miris za kojega se pokazalo da smanjuje stres kod mladih majki ili pak studenata prije završnih ispita.  

Baš ste nakon poslovnog ručka shvatili da nemate niti kaugumu niti peperminte. Kolutić krastavca(ako ga slućajno imate sa sobom) stavite u usta i jezikom pritisnite oko 30 sekundi na nepce i to će ukloniti loš zadah, fitokemikalije će uništiti bakterije uzročnike lošeg zadaha u vašim ustima.

Tražite li ekološki način kako da očistite slavine, sudopere ili vaš rostfrei, uzmite komadić krastavca i istrljajte površine koje želite očistiti. Ne samo da će ukloniti dugogodišnju patinu i vratiti sjaj, nego neće ostaviti ogrebotine niti će vam naškoditi prstima ili noktima za vrijeme čišćenja.

Ako ste pišući kemijskom pogriješili, obrišite lagano korom krastavca. Koristite je slobodno i za brisanje dječjeg šaranja bojicama ili markerima sa vaših zidova.
 

 Autor meni nepoznat
 Vaš psihijatar

Ugodan vam vikend

i ak  imate vremena i volje nakiselite krastavce

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka
koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite


Pogledajte privitak o umjetnosti sa voćem i povrćem;

Mučati, mučati ili ne!

Najgorše je gda se spečeš, poklje toga navek bežiš, navek vse ti unda zgledi naopačne, kak da same tebe če speči, pak teške ti je i pustiti vse te skup, da bi same male bližejše došel, a tak bi te štel. A zate je i za razmeti čudej uneh kaj mučiju, kaj glave h nadol držiju, kaj nič povedati nečeju, i kaj same tak zglediju kak da nič ne čujeju i kak da nič ne razmeju. A pak, vse te skup dobre čujeju i dobre razmeju, vse te skup ih i praf boli i peče, pak si sami sebe nemreju pomoči, jer dost su več se hu tom življenju spekli. I gda gdo pove - Zagorci najte več mučati, morti se bi i triebale na te reči zdiči, otom nie smeti niti male si študerati, ali iste tak se od toga male kaj pri nas da napraviti, jer male gdo se bu zdigel. A pravica kak pravica, navek je nie za une za tere je biti i trieba, pravica je navek, odnavek i za navek same za une kaj im nie je niti trieba, jer ovak i unak sami povedaju i spelavaju une kaj im se če, tak da pravica, kak se zeme, zaistinu se niti drugač nemre odvrteti a niti zastanoviti, nek tak kak je!

Zakaj ljudi mučiju, zakaj se bojiju, zakaj vsi skup trpiju, zakaj zglediju kak da spiju, a same z glavami h nadol mučiju, zakaj? Najgorše je unda gda strahu nehči je med nami, još je gorše gda strahu je več ljudi, i unda tuj se male kaj da napraviti, jer človek nesme ciele življenje strahu biti, jer se bu potepel, jer bu vsaki sam z sobu krive nasajen - naopak se pak i furt znovič nasadil, tak da se več niti nebu mogel odmeknuti, unda i unak kak te bi negdar i triebale. A pak, vsaki med nami dobre te i zna, da se nebi mučati smele, za nič na svietu, jer dok bu vsaki med nami mučal, z vsega toga oko nas nič zišle nebu, navek nehči bu nas gnjel, navek bu nehči nad nami kaj bu vekši i teromu bume strahu triebali biti, navek same tak bu nam se zišle, kak te smele biti nigdar ni nebu.

I pak se spremišljava človek otom, e mučati, mučati ili ne? Kaj povedati! E povedati da trieba mučati, ili trieba povedati da mučati nie ni trieba. Nikak nie praf, a une kaj te boli, une kaj ti dihati neda, te je te da nemreš se odmeknuti i da nemreš več se zdiči unda gda bi triebal, jer sam sebe nedaš. Najgorše ti je te gda se praf spečeš i gda dobiš po noseku tak da več niesi pravi. Poklje toga i na najmenjšega znaka da te bi nekaj hčehnuti same male mogle, ti nič druge niti ne delaš, nek se spuhčaš i h pod glediš. Ne same da ti strah neda da se zdigneš, nek nemreš niti z glavu h vis pogledati, jer kak da ti se tak sfrkala da z ničem si pomoči nemreš da bi ju dopeljal tam gde je triebala od navek i biti.

A kaj buš, moreš same dvie stvari, moreš biti tak kak si si te krenul zmišljavati, ili moreš pokazati da kuražu maš, da ničem strahu niesi. Kaj god napravil, more ti ziti ovak ili unak, kaj god zamislil moreš ziti na jednu ili na drugu stran. Tuj ti nihči med nami nemre pravoga saveta dati, tuj sam si moraš zebrati i odluku donesti. I pak kak da vsem Vam hvudira h glublinici – mučati nesmeme i mučati najte, jer več pre duge su Vam po glave tancali, pre duge su Vas hništavali, pre duge več niesu Vam mira dali, a prie ili kesnejše morali si bume povedati, gda več drugi nečeju, zakaj vse te!

Spelati se h življenju čude toga da, ma pune toga kaj vsemi nam na srčeku bu ostale, a iste tak ma i čudej toga kaj nam poveda da vse te skup nie praf. Vsaki med nami trieba zebrati, i vsaki med nami prie ili kesnejše bu zebral, e praf ili naopak – te več je nekaj čist drugač. I te je une, iste kak i z mučanjem, z čem vsaki med nami živeti mora i živel bu!

Prim.dr.sc. Rajko Fureš, dr.med.

Pod lakim trapezom oprava cvjetnih
slutim opoj pipuna ljetnih
naranača, pomidora i četruna sočnih
s grana od nekih obala slanih,
pod suncem niklih i zrelo branih,
ponad stom'ka ljupko sraslih,
slobodnih i sretnih
u paru razigranih, nabreklih i slatkih
kugle vidim bujne i divim se čudu
ženska me krasota prevrgla u ludu.


3. – 6. 8. 11.

Bok drage i dragi moji!

Tko ne zna, a ne zna da ne zna - opasan je -izbjegavajte ga!

Tko ne zna, a zna da ne zna - dijete je -naučite ga!

Tko zna, a ne zna da zna - spava -probudite ga!

Tko zna i zna da zna - mudar je -slijedite ga!

                                                            (Konfucije)

SAVLADAJTE PREPREKU

(ako je moguće)

Svakog dana se susrećemo sa nizom prepreka u životu. Neke se fizičke, neke  psihičke.
Jedne su tek toliko da nas malo zakoče a druge su nepremostive ili se barem u nekom trenutku nama čini da ih nećemo moći savladati.
Za fizičke prepreke i opterećnja u životu pronalazimo dosta brza pa i sasvim prikladna rješenja a u najgorem slućaju odustajemo od njihova savladavanja  bez nekih posljedica. Ipak kod fizičkih prepreka i onaj slučajni prolaznik može dati svoj sud i priznati da TO NE BI MOGAO NITKO SAVLADATI. Nama je lakše jer smo dobili i neko objektivno opravdanje za svoje odustajanje.
Sasvim druga situacija je kada se radi o psihičkim, nematerijalnim preprekama, preprekama koje ne možemo izmjeriti, izvagati uglavnom ne možemo im "težinu" objektivizirati.
Za mnoge od takovih prepreka će uvijek neki smatrati "Kako nisu i baš tako teške, Kako nije vrijeme da se odustane, Kako bi se to uz manje zalaganje moglo prebroditi."
Ti i takovi savjeti dolaze najčešće od ljudi koji u pravilu nisu imali takav problem ili se općenito u životu nisu susretali sa problemima koje bi oni morali rješavati. Najgori su oni koji su "jako pametni" i uvijek sve znaju i jako žustro SAVJETUJU ili kritiziraju.
Naime nije lako odustati jer se susrećemo sa kritikom drugih ljudi bilo onih najbližih ili slučajnih prolaznika a to uglavnom nikada nije lako.
Zato drage moje i dragi moji prepreku procijenite, odvagnite, pa tek nakon toga odlučite što ćete napraviti sa njom. Ma što napravili to je vaša odluka i morate biti spremni na pozitivne ali nažalost i na negativne posljedice takve odluke.

I nemojte se sekirati previše mnogi u nekom trenutku ne donesu ispravnu odluku no to vam je tako u životu.

Ugodan vam vikend

i ako slućajno naiđete na neku prepreku pokušajte ju savladati.

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka
koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

pogledajte privitak

Seurat

Za toplih noći, željan svježeg zraka otvaram prozor dnevne sobe te isturam glavu. Kad mi pogled svrne lijevo, pod diskretnom rasvjetom pustog parka prepoznajem Seuratov motiv. Taj je izuzetan majstor u svojim malobrojnim kompozicijama neobičnom matematikom slikao posve arteficijelne pejsaže s brižno razmještenim ljudskim likovima i likovima njihovih mezimaca.

Nije ta vizura isto, ali ima taj duh. U tamno doba dana nema u prostoru našeg parka ni ljudi ni njihovih mezimaca, nema padine prema vodi, nema barke na vodi, ni te vode nema, ali ima stasitih stabala i njihovih sjena.

Naprosto se ne mogu oteti toj paraleli.

…………………

Jutros, pospan, uz prvu cigaretu i gutljaj vrele kave, gledam na isti park kroz kuhinjski prozor koji je zatvoren jer je napolju hladno. Sinoć je dobrano puhalo s istoka. Lišće je padalo gusto poput snijega, nošeno vjetrom. I dosadno je kišilo, ali to nije važno.

Po stazi, tratini i klupi razastrto mokro lišće prebogate žutosmeđezelene palete, pričinilo mi se tog jutarnjeg trenutka razmrvljeno poput Seuratove točkastosti. I u savršenom skladu s ostatkom svakodnevne vizure. Seurat mi se ucjelovio u realnosti i u takvoj su slici prolaznici sa svojim mezimcima mom pogledu postali suvišni.

Bok moji ekolozi!

Samo da znate !

KAMILICA

je jedna od najstarijih ljekovitih biljaka, (najdugovječnije upotrebljavanih) koje su se oduvijek koristite za ublažavnje bolova, posebno u trbuhu. Ljekovito eterično ulje  je blagotvorno za ispiranja usta i grla,oka i sl.

Koristite  cijele cvijetove kamilice, jer u njima ima eteričnog ulja ( ne filter).
U filteru usitnjeni cvijetovi gotovo da i nemaju ništa od eteričnih ulja, naprosto dobijemo obojenu tekućinu.  Premda se tako dugo koristi njezina uloga u narodnoj medicini nije nimalo izblijedjela.

Ovakvi primjeri nam mogu biti od koristi u svakodnevnom životu jer često se mnogi povode pomodarskim novostima a zanemaruju iskušane i prave vrijednosti.

nEkološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić  

Pogledajte privitak  ;

Bok drage i dragi moji!

Vjerujem da ste još uvijek negdje na "Pučini plavog mora" ,možda se se spremate negdje zaploviti? Ako ste se vratili onda su vam sjećanja još uvijek tako svježa kao da se ste još tamo.
Ljeto je godišnje doba je kada se ne treba suviše zamarati (kak da se inače treba??).
Dobro se negdje ugodno smjestiti i potpuno opustiti, ako je ikako moguće uz dragu osobu i nakupljati energiju za jesen i nadolazeću zimu.
Ma lijepo je biti barem malo TAMO, bilo to more,planina ili samo jedno popodne na nekakvom brijegu. Ne smetnuti s uma i zato ponovno napominjem budite okruženi prijateljima i dragim osobama.Ako nekome treba i malo biti sam sa sobom neka si i to priušti za  svoju dušu.

U tome vam sigurno može pomoći i malo razbibrige koju vam šaljem!

Ipak da se krivo ne bi razumjeli; "Netko treba i raditi " a sigurno je NETKO UVIJEK RADI ! Tak je to v životu.

Ugodan vam vikend

ma gdje bili

kako je to lijepo sročio i govorio , nažalost pokojni Branimir Dopuđa.

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte privitak; malo se igrajte no bez živciranja

Drage Zabočanke i Zabočani, dobrodošli na moj blog.

Želja mi je da on postane mjesto na kojem će nastajati ideje, ali i mjesto na kojem će se voditi argumentirane rasprave, a sve s ciljem da Zabok pokušamo pretvoriti u bolji, razvijeniji i ugodniji grad za život. U svojim ću postovima pokušati istaknuti sve ono dobro što se događa u našem gradu. Davat ću potporu zdravim idejama i inicijativama, ali ću na ovom blogu argumentirano ukazivati i na loše stvari koje muče naš Zabok. Usprkos tome, to znači da ovaj blog neće biti pretvoren u propagandnu mašineriju niti ćete na njemu naići na bezrazložno omalovažavanje i pljuvanje mojih političkih protivnika. Negativizam se zavlači u sve pore našeg društva i tome moramo stati na kraj. Upravo zbog toga sam odlučio objavljivati i pozitivne zabočke, zagorske i hrvatske priče koje nam svima mogu poslužiti kao poticaj i putokaz u nastojanjima da Zabok konačno krene na put snažnijeg razvoja.

Svi mi znamo da je problema u Zaboku zaista mnogo, ali isto tako mislim da svi polako postajemo svjesni da se ništa ne može promijeniti samo od sebe. Društvena i ekonomska situacija dovode nas u situaciju da više ne možemo ignorirati događaje oko sebe, već moramo aktivno djelovati i početi mijenjati neke stvari i navike. To je jedini način da se i Zabok konačno trgne iz „zimskog sna“ koji sad već predugo traje.

Odlučio sam ostaviti komentare otvorenima i trudit ću se odgovoriti na svaki konstruktivan upit ili komentar, ali isto tako ću ignorirati i svaku neargumentiranu provokaciju. Isto tako, pozivam vas da u svojim komentarima ukažete i na konkretne probleme koji vas tište, a tiču se funkcioniranja grada.

Vjerujem da zajedno možemo poboljšati Zabok i nadam se da i na ovaj način barem malo možemo pridonijeti tom cilju.

Do čitanja,

Alen Gerek

Među pinijama


Bazen prepun slika je slika predamnom.
Brčkam finom voligom pa izvlačim jednu. Posrećilo mi se jer slika je lijepa.
…

Ronim u plićaku berući ješku.
Bamburak ne sluti ništa. On ide pa se skutri kad posegnem, al’ kasno. Mnoštvo ih je u mojoj limenci i ne trebam više. Vrve.

Prošlo je tri, maestral slabi a more se ljeska poput orade. Idealno.
Povijenih leđa neposlušne ljušture lomim oblutkom na plaži i sabirem usplahirena podstanarska tjelašca u manju posudu.
…

Po vesla pa u ribe.
Pravo na poštu. Ništa, gnjave vučići.
Druga pošta. Bukve, same kosti.
Penta bruji. Patentni mačak gore dolje.
Moglo bi jugo. Možda neće. Pazi val.
Pauk, pijesak.
Špar, knjaz, sad smo na travi.
Konačno arbun, kamen. Titra povraz, ushit.
Jedan, dva, tri, pet, opet, opa, ode.

Pada sunce.
Fratar, još jedan, gotovo…
Aj’mo doma to očistit’.
…

Uz obraslu obalnu stijenu među prstima promrzlih nam stopala kosmeji se hrane utrobom naše hrane, već u mraku pod Velikim medvjedom.

Čas poslije, gore na suhom i toplom, među pinijama skrovito, šušti friška riba na vrelom ulju. Malo kruha i vina pa na počinak.

To je bilo čisto.

Bok moji ekolozi!

 Kao što vidite u ovom razdoblju je zatišje i nema nekih SVJETSKIH DANA (svi su na odmoru)

Samo da znate !

POLIVINIL KLORID (PVC)

Polivinilklorid je opasna i štetna materija koja stvara brojne probleme na zemlji. Vrlo teško je razgradiva, sadrži omekšivače, teške metale ali i primjese  koje kod spaljivanja stvaraju  izuzetno štetan DIOXIN. vidi ovdje - portal iPazin

Zbrinjavanje ovih materijala je izuzetno skupo, a često puta se provodi i neadekvatno pa se spaljivanjem samo iz jednog agregatnog stanja prebacuje materija u drugo najčešće plinovito koje nam je još manje dohvatljivo.

Koristite prirodne materijale tamo gdje god možete, to se posebno odnosi na boce (staklene)

 nEkološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić

Pogledajte članak na ovom  LINKU-POVEZNICI

 Vratimo se  svojim korjenima, omogućimo našoj djeci  igračke njihovih predaka

Bok drage i dragi moji!

Koliko puta ste se "uhvatili" u razmišljanju o SREĆI, kako nemam sreće, da imam sreću bilo bi drugačije, kako je onima lijepo koje prati sreća itd.

Kakva može biti SREĆA kada ju ljudi doživljavaju ?? 

SREĆU MOŽEMO DOŽIVLJAVATI UNAPRIJED, UNATRAG ILI JU SPOZNATI UPRAVO SAADDAAA i ovdje!

Ima ljudi koju Sreću doživljavaju unaprijed pa se raduju DA ĆE BITI SRETNI  kada će završiti neki važni posao, projekt, položiti ispit. "U petak ću odahnuti od ovog groznog tjedan a onda u ponedjeljak  krećem  sasvim drugačije. Prestati ću pušiti, piti, idem na dijetu od... okrenuti ću sasvim drugi list u svome životu".
To se svodi na misao; Uglavnom nisam sretan ali biti ću sretan onda kada, a to je uvijek neko SUTRA koje mnogi ne mogu dostići, a za neke nažalost niti ne dođe.

Sreća unatrag!!

"Pa u moje vrijeme je sve to bilo drugačije, to su bila ona zlatna vremena kojih više nikada neće biti, moj prvi šef je bio onaj pravi takovih ljudi više nema. Kad se pojavio onaj vragolasti Jura sve je krenulo na bolje bili smo prava ekipa, znali smo "zaružiti" po cijele noći i bilo nam je super.""

E dragi moji i jedni i drugi žive u nekom svom imaginarnom svijetu i ne mogu prihvatiti sadašnjost .

Zapamtite;

Jedino pravo vrijeme, jedino dobro vrijeme je ovo sadašnje. Sve što trebaš učiniti, doživjeti je sada i ovog trenutka,jer boljeg vrememena, prilike ili trenutka nema. Ako živimo u prošlosti ili za budućnost onda nam prolazi sadašnjost i najčešće smo nesretni, puno toga propustimo a ne bi trebalo.

Ne oslanjajte se suviše na neku vanjsku SREĆU jer  kao što sam napisao i prošlog tjedna SREĆA TO STE VI, ona je u vama.

Ugodan vam vikend

i uhvatite ono što je dohvatljivo sada ovog trena, ne čekajte

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte privitak;

Sjedim; samo sjedim.

Gledam pepeljaru koja to i je i nije. To je klip kukuruza, ali je opet i pepeljara od gline.

Ustajem i odlazim u kuhinju. Tamo vidim krušku. Ona to i je i nije, ona je tajmer za kuhanje. Samo se zavrne i radi. Izgleda bolje od bilo koje kruške iz supermerketa.

Potom se pristojno odjenem pa izađem iz stana. Ulazim u grad i vidim da je to grad koj i je i nije Grad.

A onda bacim pogled na novinski naslov i vidim državu koja to i je i nije.

Bok moji ekolozi!

Još jednom upozoravam sutra je,

• 16. srpnja -DAN BICIKLISTA

• Koristite bicikl jer je višestruko koristan

• 1. za vaše zdravlje

• 2. za vaš novčanik

• 3. za okoliš

Samo da znate !

LJETNI POŽARI

Prošli tjedan sam vam pisao o šumama kao našem velikom blagu, te njihovoj ulozi u očuvanju života na zemlji, a jućer o PAKLENIM VRUĆINAMA.

Kada se to dvoje spoji onda u ovim vrućim ljetnim danima vrlo često završava tako kako ne bismo željeli ili kako uopće ne mislimo da bi se moglo dogoditi a to su LJETNI POŽARI.

Nema niti jednog ljeta da se kod nas ili pak u našem okruženju i svijetu ne dogodi neki veći požar katastrofalnih razmjera.U tim požarima biva uništeno stotine pa i tisuće hektara šume,raznog drugog rastlinja,ali i poljoprivrednih usjeva, voćaka.

Najgore je što u mnogim požarima stradavaju ljudi i to većinom ljudi- vatrogasci koji su došli zaštititi nečiju imovinu ili živote.

Uzroci požara su uglavnom čovjekova  nebriga i njegov nemarni odnos prema svojem okolišu bilo da odbacuje plamteće, tinjajuće ili kakve druge užarene predmete ne misleći da oni mogu biti uzrokom požara,a vrlo često je u pitanju korištenje  neadekvatnih alata, rad sa lako hlapljivim tekućinama ili da se one ostavljaju negdje na divljim deponijima ili uz cestu pa dolazi do samozapaljenja.

Najčešći uzrok požara u ovim ljetnjim mjesecima je LJUDSKI FAKTOR ! a puno puno rijeđe neki prirodni fenomeni poput groma i sl.

E dragi moji trebamo samo malo više pažnje i uključivanje MOZGA kada odbacujemo opušak koji nismo ugasili, kada ložimo vatru da si ispećemo ribu ili kakvo meso na roštilju i do tragedije neće doći.Ako već moramo nešto raditi moramo uzeti u obzir  okolnosti u kojima to radimo i nužno je poduzeti sve mjere koje će spriječiti ili ublažiti posljedice našeg djelovanja u prirodi.

UČINIMO SVE DA DO POŽARA NE DOĐE!

Ovo što slijedi je preneseno iz Jutarnjeg lista danas 15.7.2011.

 NOVO - 07:45 - Gašenje požara na Braču jutros je i dalje u tijeku, a prema prvim procjenama opožareno je 2300 hektara guste borove šume., trave i niskog raslinja te poljoprivrednih kultura, priopćila je Državna uprava za zaštitu i spašavanja. Tijekom jutra na požarište je stiglo 5 kanadera, 3 zračna traktora i 2 helikoptera. nikoga.

 Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić

Privitak ovaj puta nismo mogli obraditi.

Bok drage i dragi moji!

Kao i  proteklih nekoliko godina u ovom dijelu svijeta i kod nas vladaju  PAKLENE VRUĆINE.

Ništa neobično no mi ipak „nismo napravljeni“ za te i takve uvjete i veliki broj ljudi teško, dapače vrlo teško podnosi ovakve vremenske prilike.

Poznato je da promjene vremena pa i ovakve nenormalno visoke vrućine nepovoljno utječu na sav živi svijet a dakako čovjek je tu posebno izložen.

Tu je i problem negativnog utjecaja nepovoljnih vremenskih prilika na ljudsku psihu: kada se događaju česte i nagle promjene vremena, osjetljivi ljudi postanu razdražljivi, nervozni, depresivni, a većina se teško koncentrira na posao ili učenje.

Nemamo nikakve mogućnosti utjecati na vremenske prilike u bilo kojem dijelu svijeta  pa je zbog toga najjednostavnije rješenje maksimalno se prilagoditi novonastalim prilikama.

1. U vrijeme najjače pripeke nemojte se izlagati suncu, ako to nije zaista neophodno

2. Poslove koje imate obavljajte rano ujutro i kasnije navečer

3. Koristite tekućinu (ponajprije vodu) u obilatim količinama 2-3 litre na dan, a  kako gubimo i znatne količine minerala treba nadoknaditi i njih.

4. Dobro se savjetovati sa svojim liječnikom što je dobro dodati da se minerali  nadoknade i da budu što više uravnoteženi

5. Ako bolujete od bilo koje bolesti strogo se pridržavajte uputa svojeg liječnika i nemojte samovoljno prekidati terapiju - SADA JE TO POSEBNO VAŽNO

6. Koristite sredstva za zaštitu od direktnog utjecaja sunčanih zraka poput naočala, suncobrana, a posebno treba zaštititi glavu pa nosite prozračne šešire ili pak kape

7. Za zaštitu od djelovanja UV zraka koristite zaštitne kreme, ulja ili druga sredstva no nemojte se rukovoditi samo cijenom nego odaberite ono kvalitetnije jer u protivnom ćete potrošiti a nećete biti zaštićeni

8. Osobe koje boluju od duševnih bolesti i poremećaja su inače pojačano osjetljive na sve vanjske podražaje sada su još osjetljivije i ranjivije. Sve to onda može pogoršati osnovne simptome bolesti pa i ovdje treba posebno napomenuti UZIMAJTE LIJEKOVE REDOVITO

9. Gledajte ovu situaciju kao nešto što je uvijek uz početak imalo i svoj kraj pa će i ovome jednog dana doći kraj. Nije važno da li će to biti za 1,2,3 dana ili tjedan dana no budite sigurno da neće trajati vječno a to znači da će vam biti lakše

10. Nemojte širiti katastrofične vijesti ili pak neprovjerene informacije ; Kako će to trajati još barem mjesec dana, Kako su stotine ljudi umrle od vrućine; Kako nećemo imati što jesti jer će biti uništenu usjevi itd.

Izdržite još malo,a  kada se dogodi promjena nemojte onda početi kukati i „otići“ u drugu krajnost kako će biti jako hladno, koliko će vas to stajati jer će biti više grijanja i sl.

Pronađite u svakoj situaciji one pozitivne i optimističke elemente kojih uvijek ima samo ih treba osvijestiti.

 Ma preživjet ćemo to kao i druge nedaće jer izreka “Ono što te ne ubije te osnaži“ uvijek dobro djeluje.

 Ugodan vam vikend

potražite zaštitu u hladu i osvježite se izvana i iznutra

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatariz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte privitak;

Prelijepa istarska melodija koje ima samo gdje je ima.

U Istri.

I ombolo i kobasice, i refošk i teran, fritaje i pršut, borgonja, malvazija…fina imena čudesnog kraja.

Trokutasta pokrajina koja tek što nije otpala od matice zemlje otplovit će zasigurno s globalnim zatopljenjem.

Često sam ondje vrludao, ponekad obrokovao po konobama, fino i umjereno. Nigdje kraja tom dobrom jelu, fužima i žgvacetima i opet vinu…

Podsjeća pomalo ta Istra na Tolkienov Shire. Šta ne da da?


Zima 2011.

EKO VUGLEC   21/2011.

Bok moji ekolozi!

• 16. srpnja -DAN BICIKLISTA

•  Ako još niste prigrlili ovo EKOLOŠKO i izuzetno zdravo prijevozno sredstvo  počnite o njemu razmišljati pa će vam kroz neko vrijeme  doći "DO TAM"gdje treba da bi to i realizirali

•  Samo da znate !

ŠUME        

Još su mene u osnovnoj školi učili da su šume pluća našeg planeta zemlje i da se  prema njima moramo odnositi sa povećanom pažnjom, a ako smo zbog bilo čega trebali posjeći neko staro ili bolesno stablo onda moramo zasaditi jedno novo .

Onda su došla  ,kao i za mnoge druge stvari, NEKA DRUGA VREMENA te su se šume zbog velikog ekonomskog potencijala počele nemilosrdno krčiti i iskorištavati tako da je realna opasnost da na globalnoj razini ostanemo sa premalo ALVEOLA (to su dijelovi pluća kojim dišemo)  a bez njih pluća nisu pluća.

Vrijednost samih šuma procijenjena je na 130 milijardi dolara godišnje, što je jednako vrijednosti zlatnih rezervi Francuske i Švicarske. One nam pružaju hranu, gorivo, lijekove, energiju, pa i zaradu. I najvažnije od svega, daju nam zrak koji udišemo. Spužve su koje upijaju CO2 i imaju glavnu ulogu u borbi protiv klimatskih promjena

UNFF najavljuje da će jedna od glavnih tema u Međunarodnoj godini šuma biti tzv. agrošumarstvo, odnosno sadnja drveća na poljoprivrednim zemljištima, objedinjavanje uzgoja usjeva, stoke i drveća. Time će se omogućiti prirodnija i učinkovitija proizvodnja hrane, krmiva i gnojiva. Također, na taj bi se način, u idućih 50 godina iz atmosfere moglo ukloniti 50 milijardi tona ugljičnog dioksida.

. Upravo je stoga, Forum za šume Ujedinjenih naroda (UNFF) na svom 9. zasjedanju u New Yorku, 2011. godinu proglasio Međunarodnom godinom šuma.

Ovu je inicijativu pokrenula baš Hrvatska i to još 2005. godine, kako bi pojačala napore u promoviranju održivog gospodarenja šumama

Glavni je cilj proširiti svijest i educirati javnost o dobrobiti koje šumski ekosustavi daju cijelom planetu te svim segmentima čovjekova života

Šumama je pokriveno 31% ukupne površine zemlje, 36 % od toga čine prašume i u njima se održava 80% biološke raznolikosti. Dom su za 300 milijuna ljudi, 30% ih se ekonomski iskorištava u izradi drvenih predmeta i kao sirovina za druge proizvode, a samo 2004. godine dale su plodova u vrijednosti od 327 milijardi dolara.

                 Zaštitimo šume,a tamo gdje je propalo drvo posadimo novo da sačuvamo pluća planeta ZEMLJE za generacije koje dolaze jer to su činili i naši  pređi.                                                                  

 nEkološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić

Pogledajte privitak !

Bok drage i dragi moji!

Kako podnosite ove vremenske promjene, vručine? A sada je još k tome najavljeno pakleno vruče za vikend. Treba se ohladiti, krenuti nekud na odmor pa bio on samo kratkotrajni.

Danas i nema susreta sa poznatim ili prijateljima a da te ne pitaju; Kad češ na godišnji? Kud idete? Koliko ostajete?

To su u ovo vrijeme godine neizostavna pitanja i često puta je teško na njih odgovoriti zbog razno raznih razloga no ponajprije zbog opće neimaštime i nedostatka novaca za svakodnevni život.

Ipak i unatoč tome treba pokušati pronaći neki "čarobni" način da se odmorite.

Ljudi su tijekom stoljeća radili, radili, radili i kako su si osigurali dovoljno prihoda mogli su si onda priuštiti GODIŠNJI ODMOR.

Ma "malo sutra" ne bi si oni priuštili da se netko nije sjetio i rekao:

To mora platiti onaj za koga radiš! te su tako počeli godišnji odmori.

Treba nam ODMOR pa zato i zakonski imamo pravo na; DNEVNI, TJEDNI, GODIŠNJI ODMOR

Jasno samo oni koji rade, koji imaju sreću da su zaposleni u nekoj firmi, uredu ili pogonu, odnosno ako  su imali "nos", pameti, odvažnosti a često puta i sreću da se odvaže na otvaranje vlastite firme.

Iskoristite ovaj GODIŠNJI na najbolji mogući način. Ako je moguće i imate dovoljno prihoda ili uvjete za kredit otiđite van mjesta stalnog boravka. To djeluje  čudesno, jer ne morate gledati sve one "face" koje gledate cijele godine, zvijezde su u drugom kraju drugačije posložene pa to djeluje drugačije i još mnogo toga.

ODMORITE SE jer godina je tek na  polovici i treba izdržati ovu drugu polovicu.

A pred vama je i ostatak života. Ma koliko nam ostalo do onog sudbonosnog trenutka nije loše "šparati" svoje snage za "crne dane".

 Ugodan vam vikend

i u svakom susretu pronalazite ono lijepo

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pogledajte privitak;

Opet me taj hrvatski Hefest iznenadio razvalivši mi svojim maljem štok percepcije, sipajući riječi fine i grube istovremeno pune gnjeva i empatije, izvitoperno dokumentarne, podsmjehljive i tragično primjerene mjestu i vremenu u kojem su zapisane.

Prešetavajući me par sati, s još dvjesotinjak zagorskih mučenika po smrznutom kalu Kraljevskog ugarskog domobranskog poligona, rekao mi je tad mladi meštar sve i ništa.

…………….

Raspadaju mi se u rukama stranice prastarog izdanja kupljenog za male pare pa dvojim hoće li taj mekoukoričeni svezak uopće istrpjeti moje sporo čitanje.

foto sa stranica Zagorskog vodovoda

Bok moji ekolozi!

• 1. srpnja - Međunarodni dan suradnje

• 2. srpnja - Međunarodni dan sportskih novinara (obilježava se od 1995. godine, kao spomen na 1924. kada je na ovaj dan osnovan AIPS, Međunarodna udruga sportskih novinara).^[23]

• 11. srpnja - Svjetski dan stanovništva - UNDP

•  

Samo da znate !

ISTINE O VODI!

Uz nemogućnost korištenja slatke vode danas se vežu četiri osnovna problema.

1. Manjak obnovljivih izvora

2. Neujednačena distribucija vode

3. Kvaliteta vode i zdravlje ljudi

4. Ekološke posljedice izgradnje brana i akumulacija

Najviše kiše na jednom mjestu u jednoj godini zabilježeno je u Indiji mjesto Cherrapunja. Najvlažnije mjesto se smatra Tutunendo u Kolumbiji.

Nedaleko  od toga pustinja Atacama  u Čileu pak padne najmanje kiše  pa tako ima mjesta gdje nije pala već preko 400 (četiristo) godina.   (Kak znaju??)

Svake godine od rasploživih 110.000 km3  slatke vode upotrebljivo je svega 45.000 km3.

Zbog navedenih činjenica od kojih se ne može pobjeći:

ŠTEDITE VODU DANAS DA BI JU ONI IMALI I SUTRA !

Hvala što ste trenutak svog DRAGOCJENOG VREMENA  posvetili budućim generacijama!

 nEkološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić

Pogledajte privitak !

Hčera su Ga z palmami i drenkem dočakali, hčera su Ga zazavali, hčera im vse na svietu Je bil, hčera. A denes, denes su mam kričali – „raspni, raspni“, tak da se človek pita, od kud im se te, od cvetja, kaj su ga h rukam nosili, križ se stvoril, križ i čavljeki, kak i kladivec z terem su Ga na Golgote, kak največega tata hmorili.

Ak same male bolj pogledaš, vsaki med nami tuj sebe videti bu i bi mogel, vsaki med nami. Male je uneh kaj za druge nekaj napravili bi, kaj bi nekaj spelali po pravice i kaj same male od sebe dali bi da sviet i življenje vsem, bolši bi bili. Male je navek, a sigurne i denes takveh!

Nebu nihči meste nas! Nihči meste nas nigdar niti nie mogel, jedine kaj se po pravice povedati more, je te, da nahčeni sme bili da drugi delaju, da se h hladovine skrivame i da nič ne delame, a da nam same h požirak teče. More se vse naopačne, ovak ili onak i spelati, more te iti i dugi cajt, ali vse te skup zanavek iti pak ni nemre. Une kaj prie ili kesnejše se dogoditi mora, je te, da mora se vsaki med nami zestati sam z sobu, mora se sam iti pogledati h špigljecu – prie nek se bu z drugami spominati išel, a vse te - kak god da te negdar i nebi štel. I mora iti klečat, jer nič se bez klečanje neda zbaviti. I te je tak, drugač nie mogle ni biti, drugač niti nemre, jer tak je Najvekši te odredil, tak da življenje vsaki od nas mora za druge dati, otprieti i vse une naopačne predrieti, same da bi mogel dojti unam gde se jedine klečečki dojti more.

A pak, pokora biti mora, pokora je jedina kaj se zbeči nemre, kak god da čeme mnogi cajt h življenju prejti napoprek, tuj se napoprek prejti nemre, tuj se same more i mora po pravice. A pak, vsaki med nami trieba same po pravice iti, vsaki med nami triebal bi rieč svoju meti i vsaki med nami triebal bi rieč tu i slobodne govoriti. Najgorše je unda gda ti nedaju govoriti ili gda nesmeš povedati une kaj ti na srčeku je. Zate su, i do zdej, mnogi zgoreli, tuj i tak su se mnogi i potepli, tak da, kak god da je, vse te skup nasajene, nie niti mogle drugač ziti, nek same unak kak nie ziti triebale. A pak, najgorše je, kaj, kak god da vse te skup vsaki med nami i znati more, pak i znovič, vse se odvrti naopak. I pak je vse te skup, nasajene tak, da kak god da i češ, kak vgod da vse bi napravil da zbegel bi i da krajil bi napoprek, a pak prie ili kesnejše, na iste ti došle bu. Tak da, kak god, da duge zbegavaš, kak god da prešel bi i male napoprek, ti se moral buš prie ili kesnejše vrnuti.

I unda gda se vrnul pak buš, unda iste tak, moral buš pak klečečki iti, i unda buš morti same male razmeti mogel, kak Gosponu je žmehke bile, kak zločicu nase Je zel, za vsakoga med nami. Kak god, da nie same tak razmeti nam te ni moči, kak te moguče je, da još hčera su zazavali Ga z veseljem, kak z palmami su mahali presrečni Mu, a več denes su Ga hmorili kak da tat Je najgorši. Zdaj ti te razmeti moreš, jer ljudmi teške zameriti moreš, jer kak god da si Im dober, same dok Te triebaju, Ti te nigdar Im za zločicu jemal niesi, a ni neš.

Prim. dr sc. Rajko Fureš, dr.med.

Bok drage i dragi moji!

SUSRET OBOGAĆUJE

Prema RJEČNIKU HRVATSKOG JEZIKA SUSRET je: Sastanak, viđenje s kim

Ako gledamo samo ovo šturo objašnjenje onda ne možemo znati apsolutno ništa o onome što se događa kada se dvije osobe nađu namjerno ili slučajno na jednom mjestu kakva su njihova razmišljanja, doživljavanja, što oni od tog SUSRETA nose sa sobom kući.

Susret može biti ugodan, neugodan, neutralan, možemo biti zainteresirani da se sa nekim susretnemo, a ako smo zaljubljeni možemo smišljati razne načine kako se baš "nađemo" na nekom mjestu i u neko vrijeme kada će tamo biti i draga nam osoba.

Većina susreta doživljavamo kao pozitivno, nešto što nas je obogatilo i oplemenilo, nešto što nam daje polet i volju za životom.

Ovdje posebno mislim na situacije kada sretnemo osobu koja nam je na bilo koji način draga, pristupačna, topla, osobu koja nam je pomogla kada nam je bilo teško, osobu koja suosjeća s nama u boli ili ako smo tužni, osobu koja sa nama šuti ako nam je šutnja potrebna.

Neugodne susrete kojih nažalost ima (u nekim periodima i previše) treba što prije i što dublje potisnuti no nikako ih

nemojte negirati - kao da se nisu dogodili.

Moja pričica;

Prije tjedan dana čekajući na blagajni susrećem jednu dragu osobu koja mi je sa puno topline, vedra, optimistiki raspoložena, ispričala što se sa njom događalo posljednje dvije godine i kakove planove ima za budućnost.

Taj kratki susret i razgovor mi je značio mnogo, jednostavno sam osjećao da je to za mene bilo nešto posebno, izuzetno pozitivno i potocajno.

Hvala !

Ugodan vam vikend

i u svakom susretu pronalazite ono lijepo

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

Pod Biokovom, uz obalu napučenu fureštima, roniše Braco oko po’ ure nakon što je malo ubio oko poslije ručka. Nad površinom mora kitovska mu se leđa ukazivaše tu i tamo a onda ga povremeno opet nije bilo na vidjelu.

Evo ga napokon vani, ide prema nama lijeno zavaljenima na terasi, posvećenima nedjelovanju.
Mokra tjelesina vižlasto u kuću unosi mrežastu vreću punu netom popabirčenih puževa i školjkaša.
Začas se vraća Braco s jasnom uputom: Kad voda zavri’, ugasi vatru.

Odlazi nakratko.

Za obrok između ručka i večere u dalmatinskom vokabularu nisam našao izraza pa ga možda ne baš sretno, sad krstim popodnevnom marendom.

Uskim nožićem vješto je nasmijani prijatelj vadio meso priobalne sitneži, kunjki, volaka, priljepaka i ogrca i metao ga još vrelo u dublji pijat, te od mora slane nježno dovršavao s malo luka, finog ulja, par feta kruha za cupat i čašom dvije gustog vina.

U slast.

Dim sadrži benzene, nitrozamine, formaldehide i ugljikove cijanide.

Ne želim upoznati pokornog službenika koji je uspio sročiti navedenu rečenicu.

Srodni ili isti majmun gordo mi još javlja i da me pušenje ubija, da mi ono ozbiljno šteti a pritom i vama oko mene, da za pomoć trebam hitati liječniku ili farmaceutu al’ promptno. Ne mogu ja tu više puno poduzeti i nema mi spasa i vidim da od dima više ništa ne vidim.

Ali mogu u adiktivnom sljepilu administrativnoj tipčini napisati ipak da taj dimeći antibiotik iz njegove glupe tabele sadrži još ponešto osim otrova za poneke organe. U izmaglici dima primjerice zapisane stihove i romane, naslikane i nenaslikane slike. I ljubavne riječi izrečene uzgred glasno, i one s glupom bojazni zatajene u bolnim prsima, i one ostavljene u međuprostoru poput kolutova cigaretnog dimila neuspješno nabacivanog na grlić boce u kojoj se još prije nekog vremena skrivao srodni eliksir.

Ma daj mi gade mira i pusti me da živim i umrem kako hoću.

Bok moji ekolozi!

Moja isprika: U petak vam se nisam javljao zbog više ali najviše osobnih razloga .
                       Ako ikako more neka mi bude oprošteno!??
                        Vugleca neće biti niti slijedeći petak jer su zaredali blagdani pa idem i ja tam
                         kud su mnogi već otišli

22. lipnja -Dan antifašističke borbe  (Hrvatski državni praznik)
23. lipnja  TIJELOVO
23. lipnja - Dan javne službe Ujedinjenih naroda - UN [20]
25. lipnja - Dan državnosti
26. lipnja - Međunarodni dan protiv zlouporabe droga i nedozvoljenog korištenja opojnih tvari - 25.6. DAN DRŽAVNOSTI  Republike Hrvatske
26. lipnja - Međunarodni dan potpore žrtvama mučenja - UN [22]

2. srpnja - Međunarodni dan sportskih novinara (obilježava se od 1995. godine, kao spomen na 1924. kada je na ovaj dan osnovan AIPS, Međunarodna udruga sportskih novinara).[23]

prva  subota  u srpnju- Međunarodni dan suradnje - UN od 1993. [24]

Samo da znate;

Kratki savjeti
PESTICIDE i druge otrovne kemikalije  odložite dalje, jako daleko od djece

Djeca su izrazito znatiželjna,ali često puta i vrlo neoprezna pa zbog toga pazite:

1. Ne koristite pesticide ako zaista nije nužno (no znajte da ih koriste drugi)

2. pažljivo pročitajte upute i koristite ih u skladu sa tim uputama

3. ambalažu odložiti na za to prikladno mjesto nikako ne da djeca mogu do nje

4.Kada koristite  herbicide, pesticide i sl. VI  se pravilno zaštitite, a djeca neka ne budu u blizini     no isto tako i njihovi ljubimci i igračke

4. Nakon korištenja  dobro operite ruke i alat sa kojim ste radili

5.Mamce za štetočine stavljajte na mjesta gdje djeca i domaće životinje ne mogu do njih

6. Voće i povrće dobro operite prije upotrebe i to tekućom vodom

7. Uvijek kupujte samo provjereno, te pazite da to ne bude GMO što nikako nije za djecu.

Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić

Pogledajte privitak

Bok drage i dragi moji!

NE SHVAĆAJU VAS
Da li vam se ikad dogodilo da ljudi iz vaše okoline ne shvate što se zapravo htjeli reći, napraviti, da ne "vide" koristi od vašeg prijedloga, ideje?
Ma sigurno ste to doživjeli  i to ne  jednom ,dvaput, nego tijekom života mnogo a ako ste još k tome i malo drugačiji od drugih puno, puno puta.
Neka vas to ne uzrujava, neka vam to ne umanjuje moral i samoopuzdanje jer to se jednostavno događa. Ljudi često puta nisu svijesni da će svojim komentarom, upadicom drugome nanijeti bol ali i direktnu štetu.
Ako jasno vidite svoj cilj, svoju zvijezdu vodilju krećite se prema njoj jer mnoge poznate ličnosti tijekom povijesti se nisu dale smesti nego su nastavile dalje ne obazirući se na mišljenje svojih suvremenika.
Činite i vi isto tako, možda će već slijedeći naraštaj pisati da Marku ili Janku, Jelicii ili Barici nije ovaj ili onaj poznati dao zeleno svijetlo  a on ili ona su postigli ovako zapažen uspjeh.

Ugodan vam vikend

i nemojte se obazirati ako vas baš svi ne razumiju

Vaš dr Zlatko Crkvenčić Privatni psihijatar iz grada Zaboka

koji je uvijek uz vas samo ako vi to zaista želite

PROČITAJTE PRIVITAK pa vidite da su mnoge slavne  i poznate osobe u svoje vrijeme bile neshvaćene a danas nam život bez njih nije zamisliv.

V kalnomu blatu

Kola su stala v blatu,
v kalnomu blatu
I niti vrag ih povliječi ne more.
Oko kol' dučeju ljudi,
jedni konje tiraju,
drugi kočnicu stiščeju
i kolce med špice rijevljeju

Jeden kotač snimlje naklu,
planira ga prodati za dobre peneze.
A kaj buju kola bez kotača ga ni briga.
Viš venega tam, same kriči i kokodače,
okol hodi i larma,
of pak vrata cuče i kvaku hoče zeti.
I si misliju da su lijepi i bogati
a siromaki, ne vidiju da su
v kalnomu blatu stali.
I da su z njim naličeni kak kakvi cirkusaneri
 
A polak, sa strane,
Dosti dalko, ljudi ih lučeju.
I v strahu su.
Strahu su bliž im dojti,
Jer znaju da tu dobra nije
Jer ovi te blate tak gaziju
da je okol se pošpricane.
I on, teri bi se vupal nutru zajti,
želeč pomoč im dati
nakon nekulike časekov
sam postane z blatem naličen
i mam hoče svoj dijel kola.

A ljudi ih lučeju z dost dalkoga, na sigurnem.

 

U kalnom blatu

Kola su stala u blatu,
u kalnomu blatu
I niti vrag ih povući ne može
Oko njih skaču ljudi
Jedni konje tjeraju,
Drugi kočnicu tiskaju
I kolac među špice guraju

Na drugoj strani kotač skida dolje
Planira ga prodati za dobre novce
A što će kola bez kotača nije ga briga
Vidi onoga tamo, samo viče i kokodače
Okolo hoda i buči
Ova pak vrata trza i kvaku hoče uzeti
I svi misle da su lijepi i bogati
A siromasi ne vide da su
U kalnomu blatu stali
I da su namazani s njime kao kakvi cirkusanti

A sa strane,
Sa sigurne udaljenosti, građani ih gledaju
I boje se
Boje im se prići
Jer znaju da tu pomoći nema
Jer ovi to blato tako gaze
da je uokolo sve uprskano i umazanao
te onaj koji se usudi ući u to društvo
želeći pomoć im dati
nakon nekoliko časaka
i sam postane blatan
te odmah poželi svoj dio kola.

A građani ih promatraju sa sigurne udaljenosti.

U fine parabole što se nižu slojevito ka horizontu upliću ljudi mnoga zelenila pokošenih trava, te tik uz tratinu, tek niklih usjeva svijetlije vlati, i bogata smeđila baš zaoranih njiva raznoliko prosušenih Suncem i mrljičasto posutih umbrom stajskog gnoja pred sjetvu oko proljeća stoljećima.

Bok moji ekolozi!

• Lipanj

  • • 8. lipnja - Svjetski dan oceana - UN od 2009.
    • 11. lipnja 2011. Dan vrtova
    • 12. lipnja - Svjetski dan borbe protiv dječjeg rada - ILO
    • 14. lipnja - Svjetski dan darivatelja krvi - SZO [17]
    • 17. lipnja - Svjetski dan borbe protiv stvaranja pustinja i suše - UN [18]

Samo da znate !
 

Lijepo i opasno
Vanjski izgled nekog predmeta, životinje, biljke često puta nije u skladu sa njezinom "nutrinom" pa nas to može zavarati. Nije bez veze izraz "Nije zlato sve što sija" i nije sve što lijepo, izgleda lijepo istovremeno korisno ali bezopasno.
Često je izgled, pa i druge organoleptičke osobine neke  biljke u funkciji da "zavara" njezine "neprijatelje" da nas jednostavno primami na približavanje.
Ako joj se približimo, uberemo, pomirišemo možemo imati neugodna ali i zdravstveno opasna iskustva.
Zbog toga danas kada smo tako malo uz i u prirodi moramo od svojih starijih učiti i naučiti zašto neku biljku ne treba brati, od neke se treba sklanjati, a neke nije dobro niti dugo promatrati.
Vratimo se malo MAJCI PRIRODI  i naučimo ono što su naši djedovi i bake usvajali svojim iskustvom od svojih roditelja i predaka .

Ekološka osvještenost nije isto što i ekološka  zapuštenost, zar  ne???!

Vaš dr Zlatko Crkvenčić

Pogledajte nastavak!

Prekrasne i ubojite: 10 najotrovnijih vrtnih biljaka

LJUDI često u svoje vrtove zasade cvijeće o čijim otrovnim svojstvima nemaju pojma. Green Magazine je objavio listu 10 najotrovnijih vrtnih biljaka, koje vas mogu stajati života.

1. Glicinija (Wisteria)

Glicinija je listopadna penjačica koja cvjeta u proljeće. Veliki mirisni cvjetovi su grozdaste strukture i obično su plavkaste, bijele ili crvene boje.

Godišnje može narasti u visinu i do tri metra. Nerijetko se viđaju i čitave zgrade urasle u tu biljku koja je ponijela titulu "najotrovnije".

2. Naprstak ili pustikara (Digitalis purpurea)

Naprstak ili pustikara je biljka sa zvonolikim bijelim, ružičastim ili ljubičastim cvjetovima. Koristi je se u medicini, za proizvodnju lijekova za srce.

Pojedete li bilo koji od dijelova ove biljke, koja je zbog svog izgleda čest ukras u vrtovima, u blažim slučajevima će doći do mučnine, nesvjestice, dijareje i grčeva, a kod težih slučajeva trovanja do otkazivanja krvožilnog sustava i infarkta. Nerijetki su slučajevi gdje je života stajala pokoju znatiželjnu mačku ili psa.

3. Hortenzija (Hydrangea)

Česta stanovnica okućnica je i hortenzija, grmolika drvenasta biljka. Cvate od lipnja pa sve do kraja jeseni. Odlikuje se velikim cvjetovima živih boja - mogu biti bijeli, rozi, crveni, plavi i ljubičasti, a njihova boja varira ovisno o pH sastavu tla.

Zauzela je treće mjesto na listi najotrovnijih biljaka. Ubrzo nakon trovanja se javlja osip i svrbež kože, naticanje, mučnina, pojačano znojenje, a ukoliko se ubrzo ne dobije protuotrov, trovanje hortenzijama može dovesti i do kome te otkazivanja krvožilnog sustava.

4. Đurđica (Convallaria majalis)

Bijela biljka intenzivnog mirisa, đurđica, često se sadi u vrtovima kao ukrasna biljka. Cvijeće đurđice je otrovno, jer sadrži heterozide koji utječu na rad srca.

Otrov uzrokuje mučninu, vrtoglavicu, povraćanje, bolove u ustima i trbuhu, dijareju i grčeve. Đurđica ima crvene plodove koji sazrijevaju u rujnu, a također su otrovni. Nakon dodira cvijeta, stabljike ili korijena ove biljke, potrebno je oprati ruke kako ne bi došlo do trovanja.

5. Flamingov cvijet (Anthurium)

Anthurium ili Flamingov cvijet je tropska biljka čiji su cvjetovi srcolikog oblika. Najčešće su crveni, ali ih se može naći i u drugim bojama.

Gutanje dijelova biljke može dovesti do izrazito bolnih oteklina i opeklina unutar probavnog sustava. Naticanje sluznice može dovesti i do gušenja.

6. Krizantema

Cvijeće koje svake godine na Dan mrtvih ukrašava grobove, također je izrazito otrovno. Kod ljudi izaziva svrbež kože i otekline.

Poznato je oko 100 do 200 vrsta ove biljke. Vrtlari je često sade i kako bi otjerali zečeve - naime, oni ovu biljku zbog njenih toksičnih svojstava zaobilaze u širokom luku.

7. Oleandar

Oleandar je biljka na kojoj je otrovan baš svaki njen dio. Čak i slučajno udisanje dima gorućeg oleandra može izazvati probleme.

Ova zimzelena biljka, česta na Mediteranu, utječe na brzinu rada srca te trovanje njome može dovesti do infarkta.

8. Fikus

Još jedan stanovnik vrtova - fikus, poznat kao i Benjaminovo drvo, ima otrovna svojstva. Postoji oko 800 podvrsta fikusa, a sve u doticaju s kožom dovode do oticanja i svrbeža. Dođe li do trovanja, potrebno je posjetiti liječnika koji će propisati neki od antialergika.

9. Azaleja (Rhododendron)

Grmovi azaleja imaju halucinogeno i laksativno djelovanje. Simptomi trovanja su povraćanje, osip na koži, glavobolja, zamagljen vid i slabost u mišićima. Osim za ljude, osobito je otrovna za konje. Postoji više od 1.000 podvrsta spomenute biljke.

10. Narcis

Jedan od "vjesnika proljeća", narcis, zauzeo je 10. mjesto na ljestvici "lijepih, a ubojitih". Progutate li lukovicu spomenute biljke, dolazi do grčeva, dijareje i povraćanja. Popratni simptomi su i glavobolja, mišićna slabost i zamućen vid. Utječe i na rad srca.